SAD bi trebale primijeniti svoje novonajavljene pojačane sankcije kako bi ojačale ciljani režim sankcija Dodiku iz 2017. godine, koji je uveden zbog njegovog kršenja vladavine prava, prkosa Ustavnom sudu BiH i opstrukcije Dejtonskog sporazuma, navodi se.
Alijansa za izgradnju mira Sjedinjenih Američkih Država (AfP) uputila je otvoreno pismo američkom državnom sekretaru Anthonyju Blinkenu, predstavnici SAD-a u Vijeću Sigurnosti UN-a, Lindi Thomas-Greenfield, kao i administratorici USAID-a Samanthi Power.
AfP je, kako navode, zabrinut zbog političke situacije u Bosni i Hercegovini, te u svom otvorenom pismu pozivaju na hitnu reakciju Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se spriječila eskalacija trenutne situacije.
Otvoreno pismo AfP-a prenosimo u cijelosti:
– AfP je duboko zabrinut zbog značajno pogoršanih sigurnosnih uslova u BiH i neadekvatnog odgovora međunarodne zajednice, koji ne uspijeva riješiti trenutnu krizu i slabi Ured visokog predstavnika u BiH. SAD i međunarodna zajednica moraju djelovati sada kako bi spriječili nasilje i sukobe i izgradili održivi mir u BiH i cijeloj regiji kroz sve raspoložive diplomatske i razvojne alate.
Iako je BiH od 1995. godine izbjegavala rat punog razmjera, zemlja nikada nije bila bliža još jednoj etničkoj krizi nego danas. Sigurnost i stabilnost u BiH su ugrožene zbog prijetnji Milorada Dodika da će ponovo stvoriti srpsku vojsku i povući se iz institucija na državnom nivou. Dodik je osnažen podrškom nacionalističkih političara iz Hrvatske, kao i ruskih diplomata koji žele da umanje suverenitet BiH i spriječe ulazak zemlje u NATO.
Dok je predstavnik SAD-a u UN-u izrazio zabrinutost zbog Dodikove izjave da “u potpunosti” povuče Republiku Srpsku iz državnih institucija, dodajući da takve tvrdnje predstavljaju “opasan put” za BiH i širu regiju, odgovor američkog State Departmenta za ovu sve nestabilniju situaciju je nedovoljan. Najava SAD-a o djelomičnim ustavnim i izbornim zakonskim izmjenama može poslužiti učvršćivanju etničkih podjela, a najavljena pomoć ekonomskom razvoju neće umanjiti razmjere krize.
Osim toga, medijski izvještaji iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i BiH otkrili su da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije mogao predstaviti svoj godišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a. Čin ućutkivanja visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-u predstavlja ozbiljnu prijetnju OHR-u, međunarodnoj instituciji odgovornoj za nadzor nad provedbom civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH. Navodno su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pregovarale o sporazumu s Ruskom Federacijom o produženju mandata snagama Evropske unije (EUFOR) koje podržava NATO u zamjenu za ukidanje svih pozivanja na Ured visokog predstavnika. Izvještaj OHR-a je sada javan i u njemu se, između ostalog, tvrdi:
– Od pisanja ovog izvještaja, Bosna i Hercegovina se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu. Uporni, ozbiljni izazovi osnovama Opšteg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) od vlasti entiteta Republika Srpska, predvođene najvećom strankom u RS, SNSD-om na čelu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom , ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regiona, već, ako na njega ne odgovori međunarodna zajednica, može dovesti do poništenja samog Sporazuma, stoji u Schmidtovom izvještaju.
AfP poziva američki State Department da iskoristi sva raspoloživa diplomatska sredstva za deeskalaciju političkih i etničkih tenzija u BiH i da ojača podršku OHR-u umjesto da umanji njegovu ulogu u civilnom nadzoru nad Dejtonskim mirovnim sporazumom. SAD bi također trebale primijeniti svoje novonajavljene pojačane sankcije kako bi ojačale ciljani režim sankcija Dodiku iz 2017. godine, koji je uveden zbog njegovog kršenja vladavine prava, prkosa Ustavnom sudu BiH i opstrukcije Dejtonskog sporazuma. SAD bi trebale raditi sa svojim evropskim kolegama na uvođenju dodatnih sankcija kako bi pojačale njihov učinak. Nadalje, SAD moraju potaknuti NATO da preduzme hitno planiranje u vanrednim situacijama, kako je naznačilo Vijeće za politiku demokratizacije, kako bi se pozabavilo rekonstitucijom snaga bosanskih Srba u BiH i daljnjim prijetnjama integritetu države BiH i provedbom Dejtonskog sporazuma, po Aneks 1A.
Pozivamo Sjedinjene Države i međunarodnu zajednicu da djeluju odlučno i hitno. Bez hitne, koordinisane akcije za zaustavljanje nacionalističke plime u BiH, obuzdavanje napora srpskih separatista da stvore pokret “srpski svijet”, odbijanje sve korozivnijeg uticaja Rusije, poduzimanje opipljive pravne reforme koja štiti osnovna prava naroda BiH , te jačanja kredibiliteta i podrške OHR-u, raspad države, etničko nasilje i sukobi su vjerodostojna i ozbiljna prijetnja, navodi se u otvorenom pismo AfP-a.
SB