Novinar Janine di Giovanni za Vanity Fair pisao analizu pod naslovom “Ide li Balkan prema još jednom građanskom ratu?”.
“Ta tri vruća dana u julu 1995. godine, svijet je stajao po strani dok se u Srebrenici događao genocid. Ali, za nas koji smo proživjeli tri ratne godine prije tih strašnih dana ili izvještavali, Srebrenica je postala simbol inertnosti i nemoći međunarodne zajednice.
Tog jula je oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka uhvaćemo i odvedeno u smrt pred očima međunarodnih promatrača te mirovnih snaga Ujedinjenih nacija”, navodi se u vijesti.
Novinar napominje kako je Dejtonski mirovni sporazum okončao rat, ali i da je imao velike nedostatke.
“Iako je odmah zaustavio ubijanje, bosanske Srbe – počinioce nasilja, uključujući masakr u Srebrenici – nagradio je teritorijom. Štaviše, sporazumi nisu uzimali u obzir da tranziciona pravda dovede do ozdravljenja. Da budemo pošteni, Richard Holbrooke, američki diplomata koji je posredovao u sporazumu, nikada nije pretpostavio da će on trajati vječno: bilo je poziva da se to revidira tokom godina, ali to se nikada nije dogodilo. A mirovni sporazum je, umjesto da promoviše mir, pomogao u poticanju etnonacionalizma koji se zagnojio i danas je porastao na alarmantan nivo.
U oktobru je Milorad Dodik, ultra-nacionalistički lider RS u kojoj su dominirali Srbi, koja je bila izrezana iz Bosne, ponovio svoje namjere da se republika otcijepi. Vježbe srpske policije u blizini planine Jahorina, nekadašnjeg skijališta u blizini Sarajeva, poslale su uznemirujuću poruku. Tokom ranih 1990-ih, planina Jahorina je bila korišćena kao baza sa koje su Srbi slali svoje minobacače na Sarajevo. Mi koji smo živjeli u tim vremenima bili smo užasnuti onim što dolazi sa planine Jahorine.
Mnogi upućeni posmatrači gledaju na nedavna dešavanja u Bosni i strahuju od izbijanja još jednog rata. Situaciju pogoršava očigledna namjera Rusije da destabilizuje tvrđavu Evrope: Vladimir Putin je okupio trupe na granici Ukrajine; Putinov saveznik Aleksandar Lukašenko iz Bjelorusije odgovoran je za hiljade očajnih iračkih i kurdskih tražitelja azila koji su sada raseljeni i smrznuti na poljskoj granici. Dakle, postavlja se pitanje: ko će ovoga puta pohrliti da spasi Bosnu?
Kako objašnjava Emir Suljagić, bivši zamjenik ministra odbrane BiH.
‘Ponašanje Zapada više nije obična suzdržanost. To je aktivno miješanje, za razliku od onog iz 1990-ih, koje onemogućava one koji bi branili ovu zemlju da to učine’.
Tome treba dodati i činjenicu da BiH vjerojatno ima jedan od najkonfuznijih i najbirokratskijih sistema upravljanja u Europi.
Nakon Dejtona, Bosna je podijeljena na dvije administrativne cjeline: muslimansko-hrvatsku Federaciju i RS. Da bi zabuna bila veća, Federacija je podijeljena na 10 kantona. Svaki kanton ima svoja ministarstva, obrazovne sisteme i ustave. Od početka je ovaj aranžman sadržavao sjeme vlastitog uništenja”, navodi se u vijesti.
Radiosarajevo
