(…) šta Schmidt čeka?
Piše: A. Čorbo-Zećo
Novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt od kako je došao u Bosnu i Hercegovinu stiče se dojam da igra ‘toplo-hladno’ u svojim potezima i odnosom spram političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, a uzrokovani raznim blokadama i prijetnjama.
Tek blagi komunike PIC-a na odluku NSRS-a da usvoji Nacrt zakona o formiranju VSTV-a Republike Srpske dokazao je nepostojanje volje da se u korijenu sasijeku napori vlasti iz RS-a da Bosnu i Hercegovinu uvedu u totalnu pravnu nesigurnost.
“Nedavni potezi entitetskih vlasti Republike Srpske (RS) da uvedu Zakon o uspostavljanju paralelnog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) jasan su pokušaj entiteta da jednostrano preuzme ustavne odgovornosti države, što bi predstavljalo kršenje ustav i pravni poredak BiH“, utvrdili su u komunikeu.
Rečeno je baš ono što svi znamo, ali trenutno ne postoji rješenje niti jači odgovori, osim što se čeka vrijeme u kojem bi Milorad Dodik sam kapitulirao. Vjerovatnoća za to je minimalna, a sutrašnji odlazak Aleksandru Vučiću potvrdit će ono čega se pribojavaju intelektualci i sve probosanske snage u BiH. Dodik u ovom procesu nije sam!
Čekamo li onda svi zajedno mirno i bez konkretnih radnji – konačno oživljavanje politike koncepta sastavljene države.
Schmidt ne bi smio biti učesnik u međunarodno ovjerenom raspadu BiH. Ukoliko ne poduzme radnje u skladu sa svojim mandatom postat će saučesnik u rušenju ustavnog poretka koji se dešava na njegove oči, a suprotno njegovoj misiji i mandatu.
OHR usmjerava aktivnosti na uspostavu vladavine prava, što je početna tačka i ključni uvjet za napredak u svim drugim oblastima reforme.
Zbog javnosti, ali i samog Schmidta valja podsjetiti da Članom II Aneksa 10 Daytonskog mirovnog sporazuma visokom predstavniku se stavlja u zadatak da prati provedbu Mirovnog sporazuma, ostvaruje bliske kontakte sa stranama potpisnicama Sporazuma u cilju afirmiranja punog poštivanja svih civilnih aspekata Sporazuma, vrši koordiniranje aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija u Bosni i Hercegovini s ciljem osiguranja učinkovite provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma.
Visoki predstavnik poštivat će njihovu samostalnost u okviru njihovog djelokruga, te po potrebi davati opće smjernice u vezi sa utjecajem njihovih aktivnosti na provedbu Mirovnog sporazuma.
On je dužan da pomogne, kada to smatra neophodnim, u rješavanju svih poteškoća koje se jave u svezi sa provedbom civilnog dijela Sporazuma.
Jedan od najvažnijih događaja u procesu provedbe mira bio je sastanak PIC-a u Bonnu u decembru 1997. godine. Razrađujući Aneks 10 Daytonskog mirovnog sporazuma, PIC je zatražio od visokog predstavnika da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obveze i Daytonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine.
Sada se postavlja pitanje šta Schmidt čeka? Njegova pasivnost može biti pogubna i eventualni potezi doći prekasno.
Prepoznao je to i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović te je povodom “otvorenog rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma” zatražio da Schmidt u najkraćem roku poništi sve antiustavne zakone, odluke i zaključke kojima su organi bh. entiteta RS započeli otvoreno rušenje ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine, ili da, ako nema političke volje ili hrabrosti da radi svoj dio posla, podnese neopozivu ostavku.
Historija nas je naučila da kasno preduzimanje konkretnih poteze dovode do velikih naknadnih kajanja. Zbog tog neučinjenog proteklih godina i decenija naslušali smo se riječi kajanja i izvinjenja.
Od toga građani BiH nisu imali ništa, kao što ni sada nemaju od birokratskih saopćenja s biranim riječima u kojima su sve strane skoro pa jednake.
Bez ikakve sumnje Schmidtov autoritet je na velikom ispitu, a njegova je i međunarodna obaveza da, ukoliko je potrebno, iskoristi sve mehanizme da zaštiti građane Bosne i Hercegovine. Pravo na mirno posmatranje nema.
(NAP)
