I hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da na izbore ne treba ići po svaku cijenu. Predsjedništvo HNS-a će u petak formilirati zaključke. Jedan od nih će biti poziv za odgađanje izbora.
Hrvatski narodni sabor u subotu bi trebao donijeti zaključak kojim će pozvati Centralnu izbornu komisiju BiH da ne raspisuje opće izbore sve dok ne bude izmijenjen Izborni zakon, saznaje Istraga.ba.
„Bit će konstatirano da je aktualni saziv SIP-a (Središnjeg izbornog povjerenstva) neustavan, da nisu provedene presude iz Strazbura i presuda u predmetu Ljubić. Antidejtonski je čin raspisivanje izbora u ovakvoj situaciji“, kazao je za Istraga.ba jedan od članova HNS-a, instistirajući na svojoj anonimnosti.
Sjednica Predsjedništva HNS-a zakazana je za petak u 12 sati i tada bi trebali biti formulirani svi zaključci za vanrednu sjednicu Hrvatskog narodnog sabora koja će biti održana u subotu u Mostaru.
„Termini bojkot ili blokada izbora neće biti navedeni u službenim zaključcima“, istaknuo je naš sagovornik.
Međutim, prema informacijama Istrage, Dragan Čović i HNS imaju konkretan plan koji neće biti naveden u materijalima. U pitanju je blokada izbornog procesa.
„Članovima Centralne izborne komisije BiH koje HNS ne priznaje kao legalne, bit će zabranjen dolazak u općine sa većinskim hrvatskim stanovništvom. Osim toga, plan je da općine i gradovi koje kontrolira HDZ spriječe imenovanje ili angažman članova lokalnih izbornih komisija koje su zadužene za provođenje izbornog procesa“, objašnjava drugi sagovornik Istrage koji je, također, član HNS-a.
Ovaj scenarij bi bio aktiviran ukoliko bi Centralna komisija BiH, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, u maju raspis
ala Opće izbore koji bi bili održani u oktobru.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je prošle sedmice kazao da „ne postoje zakonske mogućnosti da se izbori organiziraju“, što je, zapravo, naznaka scenarija o kojem je govorio naš sagovornik.
„Odluka Ustavnog suda je stavila van snage određene odredbe Izbornog zakona i kaže se da se promjena mora napraviti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako je nema, onda je vrlo jasno da ne postoje zakonske mogućnosti da se izbori organiziraju, kako kažu iz CIK-a i međunarodne zajednice“, kazao je Čović.
Sličan stav u četvrtak je iznio i predsjednik Vlade Republike Hrvatske i lider tamošnjeg HDZ-a Andrej Plenković.
„Naš stav je jasan da je ključno ići na iduće izbore s novim, pravednim izbornim zakonom, koji će omogućiti legitimno predstavljanje, a ne ići po svaku cijenu, koji bi onda mogli opet dovesti da se hrvatski narod osjeća loše, a država neće dobro funkcionisati“, rekao je Plenković.
Dakle, potpuno je izvjesno da čelnici oba HDZ-a i HNS-a ne žele izbore u BiH po važećem izbornom zakonodavstvu. Ukoliko, pak, CIK raspiše izbore započet će realizacija „plana B“. Naime, izborni proces provode općinske ili gradske izborne komisije. Članove tih komisija imenuju lokalna općinska ili gradska vijeća, a potvrđuje ih Centralna izborna komisija BiH.
„Plan HDZ-a i HNS-a je da na da izbora članovi lokalnih izbornih komisija ne učestvuju u radu. To bi značilo da se izborni proces ne bi mogao provesti“, objasnio nam je sagovornik iz HNS-a.
Međutim, prema članu 2.16 Izbornog zakona BiH, Centralna izborna komisija može imenovati druge članove OIK-a, ukoliko postojeći bez razloga vrše opstrukcije. Problem bi, međutim, predstavljala činjenica što bi članovi OIK-a sa blokadama počeli na dan izbora, pa bi CIK u pojedinim izbornim jedinicama morao raspisati nove izbore.
HDZ, međutim, i u tom slučaju pravi odstupnicu. Na dan izbora, svi članovi biračikih odbora koje je će predložiti političke partije članice HNS-a, bojkotirali bi izborni proces. Znajući za taj plan, članovi CIK-a su na prošloj sjednici usvojili zaključak kojim pozivaju općinske i gradske izborne komisije da raspišu konkurs za izbor rezervnih članova biračkih odbora, koji bi, u slučaju da kadrovi HNS-a odstupe, popunili njihova mjesta. Nakon što je usvojen ovaj zaključak, član CIK-a Vlado Rogić je, prema informacija Istrage, verbalno napao predsjednika CIK-a Željka Bakalara. Rogić je, već smo pisali, član CIK-a postao kao kandidat HDZ-a BiH.
Inače, kadrovi HDZ-a već su započeli proces blokade izbornog procesa. Podsjećamo, Ministarstvo finansija BiH, sa HDZ-ovim Vjekoslavom Bevandom na čelu, nije odgovorilo na zahtjev Centralne izborne komisije BiH kojim je traženo aktiviranje onog dijela novčanih sredstava predviđenih privremenim finansiranjem, a koji se odnose na posebne namjene, odnosno pripremne radnje za organizaciju izbora.
Nakon medijskog pritiska, ministar Bevanda je 19. januara dostavio odgovor CIK-u, navodeći da su “u dopisu CIK-a uočene određene nelogičnosti i nezakonitosti u planu rashoda za prvo tromjesečje ove godine na što je Ministarstvo finansija i trezora BiH skrenulo pažnju i tražilo od ove institucije da izmijeni operativni plan kako bi ispoštovali zakon i važeće podzakonske akate koji regulišu ovu oblast”.
CIK je, potom, uputio urgenciju, ali ministar Bevanda do momenta pripreme ovog teksta nije odgovorio.
Istraga.ba
