Želimo li priliku upravljati sami sobom kao politički faktor u BiH, unatoč lošem iskustvu trebali bismo se kladiti na SAD. I zato je dodatno približavanje Hrvatske i Amerike uslijed ruske invazije na Ukrajinu dobro, neovisno hoće li rezultirati velikim promjenama izbornog zakonodavstva već za ove opće izbore, rekao je za mostarski portal “Dnevnik.ba” politički analitičar Mate Mijić.
Mijić napominje kako ne treba očekivati čuda od skorašnjeg sastanka delegacija SAD-a i Hrvatske po pitanju BiH, ali je dugoročno važna potvrda da je Hrvatska partner SAD-a u kriznim situacijama u ovom dijelu Evrope.
“Bila i ostala. Politika Sjedinjenih Država prema Hrvatima u BiH bila je nepravedna, to je nedvojbeno, no to ne znači da u SAD-u i dalje nije ključ za postizanje ravnopravnosti i ostvarivanje naših strateških ciljeva. Amerikanci nisu toliko opterećeni povijesnim nasljeđem ni tradicionalnim savezništvima i skloni su, što se pokazalo i kod osamostaljenja i oslobođenja Hrvatske, priznati realnost na terenu“, izjavio je Mijić.
Baš zato treba sistemski raditi na lobiranju u Washingtonu, dodaje Mijić, što je dosad bilo potpuno zanemareno, i pokazivati jasnu euroatlantsku orijentaciju, “što nam ipak ide bolje”.
“Žele li Hrvati upravljati sami sobom kao politički faktor u BiH, trebamo se kladiti na SAD”
“EU teži dekonstrukciji nacionalnih država i priznavanje koncepta federalnih ili izbornih jedinica po etničkom ključu 2022. od nje ne treba očekivati. Želimo li priliku upravljati sami sobom kao politički faktor u BiH, unatoč lošem iskustvu trebali bismo se kladiti na SAD. I zato je dodatno približavanje Hrvatske i Amerike uslijed ruske invazije na Ukrajinu dobro, neovisno hoće li rezultirati velikim promjenama izbornog zakonodavstva već za ove opće izbore“, ističe Mijić.
Mijić kaže da je nezahvalno prognozirati kako će se ruska invazija na Ukrajinu odraziti na bilo koga u ovom trenutku jer razni su scenariji mogući.
“Ovo će definirati Putinovo političko nasljeđe i naivno je očekivati da će se on tek tako povući. Važno je iz nekakvog početnog emocionalnog i navijačkog stanja prijeći u realne okvire. Isključimo li najgori scenarij, nuklearni sukob i posljedičnu katastrofu ogromnih razmjera za veći dio svijeta, za BiH drugi bi najgori scenarij bio Putinova aktivacija saveznika u Republici Srpskoj za destabilizaciju kako bi se fokus Evropske unije barem nakratko maknuo s istoka“, rekao je Mijić.
Veća prisutnost EU-a i NATO-a u vojnom, sigurnosnom i diplomatskom smislu u BiH govori, nastavlja, da se na taj scenarij itekako računalo pa je za očekivati da bi on ipak bio osujećen.
“Retorika predsjednika Milanovića prema Miloradu Dodiku također je u funkciji prevencije eskalacije u BiH i dobro je da on tu balansira. Ono oko čega također treba biti oprezan potencijalni su socijalni nemiri zbog rastuće financijske nestabilnosti i ekonomske krize tijekom sankcija Ruskoj Federaciji“, izjavio je Mijić i dodao kako smo to vidjeli i do sad: da socijalni nemiri u državama neriješenih temeljnih političkih pitanja vrlo brzo mogu prerasti u nešto više i lako ih se instrumentalizira.
SB
