Gost današnjeg programa televizije Hayat bio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
Govoreći o propalim pregovorima oko izmjene Izbornog zakona BiH, Izetbegović je kazao da su trajali dugo.
“Trebalo je odmah od starta uvesti sve stranke, ne ići na taj suženi format HDZ-SDA, protiv kojeg sam ja bio cijelo vrijeme i koji je samo stvarao sumnje u to šta se radi iza zatvorenih vrata, otvarao se prostor za spekulacije. Bili smo blizu u mnogim elementima. Ali, na najbitnijim stvarima nismo uspjeli – član Predsjedništva BiH i Dom naroda”, kazao je Izetbegović.
Dodao je da postoji rješenje kada je riječ o integritetu izbora, osim ako ga odbace iz SNSD-a.
“A bojim se da hoće, da se pripremaju da ne dopuste da se održe pošteni izbori. Možda se varam. Ova kompletna ekipa, uključujući HDZ, mi smo se složili i pokušat ćemo s tim paketom da idemo. Sljedeće jeste da su nam Amerikanci ponudili elektorski model, njihov model. Oni imaju 50 država gdje nije jedanaka vrijednost glasova, dakle manje države imaju nešto vrijedniji glas. Mi imamo deset kantona i taj model je puno grublji, i vrijednost glasova je na momente drastično veća iz manjih kantona. Kod nas bi razlike u vrijednosti glasa bile po 300, 400 posto. U vezi prefiksa, HDZ je predložio da to bude član Predsjedništva izabran od bošnjačkog konstitutivnog naroda i svih drugih građana, član Predsjedništva izabran od hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana, što po meni nije dobra definicija jer ponižavajuća za recimo Srbina iz Federacije BiH koji se kandiduje, ali je Venecijanska komisija kazala da to zadovoljava presude”, rekao je Izetbegović.
Uprkos svemu, kako je kazao, SDA je nastavila dalje sa pregovorima iako nije bila sretna s formulacijom. Dodao je da je Državni dom naroda bio riješen.
“Onda smo prešli na FBiH i tu smo postigli potpuni paket mehanizama za deblokadu. U vezi presude “Ljubić” gdje je HDZ insistirao da se nađe mehanizam koji će HNS-u omogućiti da imenuje 90 posto recimo, tu smo zapeli i bio je problem. Tu sam bio spreman ići na elastičniji pristup, izaći ususret, s tim da se svede na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i tu smo se razišli”, kazao je lider SDA.
Pojasnio je da HDZ i HNS koji su na izborima dobili svaki sedmi glas u FBiH su tražili da dobiju mehanizme koji bi imali uticaj na državu i FBiH.
“Ovakve blokade bi nam mogli nastaviti radili”, dodao je Izetbegović.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je kazao da su sve stranke osim SDA pristale na ono što je ponuđeno. Izetbegović je to negirao.
“Sve je to bilo u pokretu. Približavali smo se na nekim stvarima. Uostalom živi su predstavnici drugih stranaka, i gospodin Radončić, Ogrešević, Konaković i mogu da kažu da li su zaista prihvatili, da li sam ja jedini koji je to odbio. Prisutni su medijatori međunarodne zajednice i oni znaju da to nije tako kako je rekao gospodin Čović”, kazao je Izetbegović.
Dodao je da nisu bili spremni prihvatiti elektorki model u kojem je bila pretjerana razlika u vrijednosti glasa i popunu Doma naroda FBiH na način da HNS iskontrolira 100 posto procese.
“Ima 20, 30 posto Hrvata iz Sarajeva, Zenice, koji nisu uz HNS i ne može se njihova volja poptuno izbrisati”, naveo je Izetbegović.
Govoreći o ponuđenom modelu izbora članova Predsjeništva kazao je da bi u odnosu na broj stanovnika u kantonima bio određen broj elektora.
“Npr. Posavski kanton gdje žive Hrvati je pet puta manji u odnosu na Tuzlanski gdje većinom žive Bošnjaci. I dobio bi pet puta manje elektorskih glasova, a onda bi i jedan i drugi dobili po deset. Stotinu elektora bi bilo podijeljeno linearno na 10 elektorskih jedinica odnosno kantona i time bi ti manji kantoni, a većinom su to hrvatski, bili preferirani i na izvjestan način bi im se pomoglo da Hrvati izaberu sebi člana Predsjedništva. Međutim, poslije se taj fiksni počeo povećavati i otišao na 200 i ja to ne mogu da prihvatim. Ne mogu da prihvatim da u Sarajevu glas vrijedi deset puta manje nego u Goraždu, da u Tuzli glas vrijedi pet puta manje vrijedi nego u Posavskom kantonu”, kazao je Izetbegović.
SB
