“Treba se prisjetiti da je Europska unija, tadašnja Europska zajednica, napravila sličan manevar i 1992. godine: kada su pregovori o etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine između Alije Izetbegovića, Radovana Karadžića i Mate Bobana zamalo propali zbog pritiska javnosti u Sarajevu”, kaže Hadžidedić.
Mada još uvijek nisu zvanično potvrđene, također, nisu ni demantirane najave da će u narednih desetak dana u Briselu održati još jedan krug pregovora o izmjenama izbornog zakona, u razgovoru proteklih dana sa predstavnicima više stranaka, od kojih su neki tvrdili da nisu „dobili nikakve pozive“ i odbacili da je „sve dogovoreno“ (kako su prenijeli mediji bliski HDZ-u BiH), dok dio njih znakovito nije odgovarao na naše upite.
S druge strane, postoje određene informacije da se takvim informacijama „ispipava teren“, pa čak i da je riječ od novoj „podvali iz Zagreba“. Kako god, kod ovakve atmosfere jasno je da se nešto događa.
„Prvo su pregovori o budućnosti naše države iz institucija preseljeni u rezidencije i hotele, a kada to nije dalo rezultata sada pripremaju izmještanje pregovora o našoj državi izvan granica BiH. Pripremaju se novi “pregovori”, ovaj put u Briselu… Šta mislite koji je razlog?”, upitao je Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentu BiH.
Prof. dr. Zlatko Hadžidedić smatra da je riječ o pokušajima da se ustavna struktura u ovoj državi izmijeni, kako se to kod nas popularno kaže, “na mala vrata”, anti-ustavnim sredstvima, pomoću izmjena na pod-ustavnom, zakonskom nivou.
Već ranije to je nazvao “udruženim zločinačkim poduhvatom”.
„Toj kvalifikaciji nemam ništa novo dodati, osim konstatacije da njegovi izvršioci očito ne namjeravaju odustati od svog započetog posla ni pod kojim uslovima, te da su rušenje ustavne strukture Bosne i Hercegovine spremni izvršiti po svaku cijenu.
Kada se ispostavilo da je pritisak građana protiv rušenja ustavnog poretka postao prejak u samoj Bosni i Hercegovini, te da su neki njegovi učesnici zbog tog pritiska javnosti privremeno odustali od zaokruženja ovog pokušaja ‘tihog’ državnog udara, koji se odvija u koordinaciji sa onim Dodikovim u Skupštini RS-a, inicijatori ovog projekta – a to je administracija Europske unije – odlučili su da njegovo izvršenje premjeste na svoj teren, u Brisel“, rekao je prof. Hadžidedić nakon što informacije o skorim pregovorima nisu demantirane ni poslije više dana.
Na ovaj način, oni namjeravaju da tzv. ‘pregovarače’ – a zapravo svoje dugogodišnje poslušnike – na trenutak oslobode pritiska bosanskohercegovačke javnosti i građana, i da na taj način stvore atmosferu u kojoj će svoj zajednički zločin moći lakše da dovrše.
„Zbog svega toga, javnost i građani moraju izvršiti pritisak, kako niko ne bi otišao u Brisel na bilo kakve dalje ‘pregovore’, jer će se ondje ovdašnji ‘pregovarači’ sporazumjeti oko svega oko čega se u Sarajevu nisu usudili sporazumjeti.
Treba se prisjetiti da je Europska unija, tadašnja Europska zajednica, napravila sličan manevar i 1992. godine: kada su pregovori o etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine između Alije Izetbegovića, Radovana Karadžića i Mate Bobana zamalo propali zbog pritiska javnosti u Sarajevu, uslijed masovnog protivljenja građana samom projektu etničke podjele, Europska zajednica je izmjestila te pregovore u Lisabon, u okviru tzv. Lisabonske konferencije“, prisjeća se Hadžidedić.
Podsjeća da je tom prilikom postignut dogovor o etničkom razgraničenju, prema kojem se potom vodio i trogodišnji rat, čiji cilj je bio da se dogovorene mape etničke podjele iz Lisabona implementiraju na terenu, u samoj Bosni i Hercegovini.
„Taj europski projekat, poznat pod nazivom ‘Plan Carrington-Cutileiro’, koštao nas je više od 100.000 ubijenih građana Bosne i Hercegovine, i preko 1.000.000 raseljenih. Nakon takvih iskustava sa europskim ‘posrednicima’ i brojnim ‘pregovorima’ koje su oni inicirali, mi, građani Bosne i Hercegovine, više nemamo pravo da budemo naivni i vjerujemo u njihovu navodnu ‘neobaviještenost’, ili u nekakvo ‘lobiranje’ Hrvatske ili Srbije: riječ je o kontinuiranom udruženom zločinačkom poduhvatu etničke podjele Bosne i Hercegovine koji traje od 1992. do danas, čiji autori se nalaze unutar administracije Europske unije u Briselu, a čiji puki izvršioci su nekadašnji i današnji domaći ‘pregovarači’, i susjedne zemlje, Srbija i Hrvatska, sa svojim nekadašnjim – a možda i sadašnjim – vojnim efektivima“, odlučan je Hadžidedić.
Podvlači da „zbog svega toga, ne smijemo dozvoliti da dođe do bilo kakvih daljih koraka koje nam nameće Brisel“.
„Sve njihove postojeće prijedloge moramo zauvijek odbaciti, i zahvaliti im se na bilo kakvim daljim ‘uslugama’. A domaćim ‘pregovaračima’ moramo jasno poručiti da nemaju nikakav legitimitet da dogovaraju daljnju etničku podjelu zemlje, i da njihov pokušaj da mijenjaju ustavnu strukturu mimo predviđene procedure, putem privatnih dogovora, predstavlja očigledan pokušaj državnog udara, za koji moraju snositi pravne posljedice“, zaključio je Hadžidedić za Radiosarajevo.ba.
