Srbija je spremna investirati 70 miliona eura u izgradnju i još 35 miliona eura u opremanje zračne luke Trebinje u Bosni i Hercegovini.
Nositelj ove državne investicije trebala bi biti firma Aerodromi Srbije koja inače upravlja aerodromima u Nišu i Kraljevu. Inače, ta dva aerodroma zajedno bilježe manji godišnji promet putnika nego što ih Zračna luka Split otpremi mjesečno.
Vlada Srbije, kao investitor, od saradnika traži izradu projekta za pistu dugu 3500 metara. To je jednako dužini piste beogradskog aerodroma “Nikola Tesla”, par metara kraće od aerodroma u Sofiji, a mimo toga aerodrom u malom trebinjskom selu Taleža ne bi imao konkurenta ni na 500 kilometara zračne linije.
Iako je ideja o izgradnji aerodroma u Trebinju starija i od izgradnje Zračne luke Dubrovnik, skepsu izaziva prošlogodišnji tajni dogovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i člana Predsjedništa BiH, Milorada Dodika.
Na taj se dogovor četvrtog dana ruske agresije na Ukrajinu pozvao ruski ministar vanjskih poslova te naložio Dodiku da se krene u realizaciju dogovorenih projekata.
Da se radi o političkom projektu govori i informacija koju je prošle godine objavila Al Jazeera, ukazujući da je Vlada Srbije zatražila da kontrolu zračnog prostora iznad Trebinja preuzme bosanskohercegovačka agencija za zračnu kontrolu ili SMATSA (Agencija za kontrolu zračne plovidbe Srbije i Crne Gore, u kojoj Srbija ima 93 posto vlasništva).
Problem im je što prostor iznad Trebinja, zbog pristupnih ruta dubrovačkog aerodroma, kontroliše Hrvatska kontrola zračne plovidbe. Cijeli projekt sad je ušao u novu fazu realizacije. Vijeće ministara BiH odobrilo je početkom aprila izgradnju i donijelo Odluku o određivanju dijela carinskog područja Bosne i Hercegovine kao “Slobodna zona Trebinje”, prve takve u bh. entitetu RS, piše Slobodna Dalmacija.
Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je prošle sedmice, tokom Međunarodnog sajma privrede u Mostaru, kako ne razumije skepsu koju je projekt izazvao u Hrvatskoj. Uostalom, od njega će koristi imati i Dubrovnik, rekla je.
Želju Trebinja da i ono ima aerodrom niko ne treba osporavati. No u planiranim gabaritima ovaj projekt znači samo jedno – da će Srbija u RS (BiH) izgraditi još jednu rusku bazu kakva već funkcionira u Nišu pod krinkom “Rusko-srpskog humanitarnog centra”.
Ruski djelatnici ovog centra još nisu dobili diplomatski status iako je to svojedobno “zamolio” šef vanjske obavještajne službe SVR-a Sergej Nariškin. Isti onaj kojeg je predsjednik Putin uoči agresije na Ukrajinu pred TV kamerama “izribao” riječima – “Sergeju, reci to glasnije” (jer ovaj nije preko usta mogao prevaliti opravdanje za rusku invaziju).
Radiosarajevo
