Ron Haviv, ratni fotograf koji je napravio neke od najupečatljivijih fotografija iz rata u Bosni i Hercegovini, govorio je za Klix.ba o iskustvu iz Ukrajine, kako je Bosna i Hercegovina povezana sa Ukrajinom, opasnosti populizma te drugim temama.
Haviv je među prvim novinarima koji je ušao u ukrajinsku Buču nakon što je ovaj grad napustila ruska vojska i vidio z*očine koji su tamo počinjeni.
O z*očinima u Buči
“U Buči sam otkrio mnogo ljudi kojima su ruke bile svezane iza leđa i koji su bili upucani u glavu. Jednom čovjeku je bila odrubljena glava. Postoje mnogi dokazi, treba sačekati rezultate istrage, ali se čini da se ratni z*očini dešavaju u Ukrajini. Ono što je razočaravajuće je to dok su u Bosni i Hercegovini z*očine u dobroj mjeri činile paravojne formacije, ovo radi regularna vojska. Ovo se dešava pod strukturom ruske vojske koja čini z*očine, što sve diže na drugi nivo,” opisao je za Klix.ba, Haviv ono što je vidio u Buči.
Kaže kako postoje velike sličnosti između rata u Ukrajini i rata u Bosni i Hercegovini. Primjetio je kako su se Ukrajinci i Bosanci odbranili uprkos tome što je svijet očekivao da budu brzo poraženi.
“Ukrajinci kao i Bosanci vjeruju da je ispravno ono što rade, da se bore za dobru stvar, da vjeruju u svoju domovinu i da brane svoju zemlju. To je jako snažna sličnost. U početku su ljudi mislili da će rat biti gotov jako brzo, Bosanci će za sedmicu biti poraženi, Ukrajinci će biti poraženi za sedmicu i očito to se nije dogodilo,” pojašnjava Haviv.
Osnovnu razliku između ova dva rata navodi to što svijet naoružava Ukrajinu, a nije naoružao Bosnu i Hercegovinu. Teško mu je objasniti zašto se svijet tako različito odnosio prema ova dva rata.
“Nisu htjeli da imaju muslimansku državu u Evropi. Misle da se u Ukrajini ne brani samo Ukrajina nego je cilj da se zaustavi Rusija, da ne ide dalje,” pokušao je Haviv objasniti razliku u zapadnoj politici.
Naglašava da postoje sličnosti u retorici koja se koristi za opravdanje rata u Ukrajini, načinu razmišljanja i oružju koje koristi sa onim što se dešavalo u Bosni i Hercegovini.
“U Bosni i Hercegovini su naučene lekcije, ž*tve koje su podnijeli Bosanci, ostali su u svijesti ljudi kao što je Joe Biden,” smatra Haviv.
Lažne vijesti u ratu
Za koncept lažnih vijesti i čitave industrije koja postoji kaže da je zapravo počela u Bosni i Hercegovini tvrdnjama Srba da su masakri u Sarajevu iscenirani.
“Tokom opsade Sarajeva, Srbi su tvrdili da masakar u redu za hljeb nije stvaran, da su tu lutke. Lažne vijesti su počele ovdje, ali su sada postale tako sofisticirane da su potrebni nezavisni novinari da kažu istinu šta se događa na ulicama Ukrajine,” pojašnjava Haviv važnost novinara u ratnom području.
O Bosni i Hercegovini danas kaže da vidi državu koja ne funkcioniše, da nije sretan gdje se Bosna nalazi te da se nada promjenama na bolje, ali da ih ne vidi. Poručuje da sami stanovnici Bosne i Hercegovine moraju se pokrenuti naprijed i naći način da se Bosna pomogne.
Upozorava da je stav Međunarodne zajednice o BiH “više se ne puca” i da je nije briga, u suštini velika greška.
“Gledajte kako se u vrijeme izbora mijenja retorika, vidite promjenu na strani bosanskih Srba, vidite da postoji potencijal za više nasilja. Prošli mjesec ste po prvi put nakon mnogo godina vidjeli vojnike na ulicama u Bosni,” zabrinut je Haviv.
Smatra da je Putin uspio u svojim namjerama u Ukrajini da bi možda Bosna i Hercegovina bila sljedeća meta.
“Ukrajinci na određeni način pomažu BiH, ljudi su mislili da će tamo biti brzo gotovo i da sljedeće mjesto može biti ovdje. Živimo u opasnom vremenu,” poručuje Haviv.
Naglašava da postoji ideja populizma i moći s kojom se treba boriti.
“Mi smo na raskrsnici. Trenutno je front u Ukrajini, ali bez sumnje sljedeći može biti ovdje,” tumači Haviv kretanja u svijetu.
Govoreći o izložbi “Imagine: Refleksije o miru” koja prikazuje slike od Kambodže, Libana, Sjeverne Irske, Bosne i Hercegovine Kolumbije, kako je svako gradio mir drugačije, ali su neki bili uspješniji od BiH.
Nada se da će iskustva iz drugih država kao što je Ruanda, u kojoj je u*ijeno više od 800.000 ljudi a sada je uspješna država, inspirisati ljude u Bosni i Hercegovini da nauče kako da učine korak naprijed.
Klix
