Precizan termin zasjedanja treba još da se zakaže, a očekuje se da će visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt izvijestiti svijet o najnovijim dešavanjima u našoj državi.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u toku ovog mjeseca održat će svoju polugodišnju debatu o Bosni i Hercegovini.
Precizan termin zasjedanja treba još da se zakaže, a očekuje se da će visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt izvijestiti svijet o najnovijim dešavanjima u našoj državi.
Prema izvorima svjetske nevladine organizacije Security Council Report koja godinama izvještava o dešavanjima u ovoj organizaciji, uloga OHR-a ostaje ključno pitanje za Vijeće sigurnosti UN-a.
Ističe se da zvaničnici RS-a nisu priznali Schmidta kao i njegove poteze, odnosno donošenje bonskih ovlasti, iako su to nepobitne činjenice, dok s druge strane Vijeće sigurnosti nije usvojilo nacrt rezolucije koji su Kina i Rusija podnijele 22. jula 2021. godine, a kojom se, iako se podržava Schmidtovo imenovanje za visokog predstavnika za BiH, poziva na zatvaranje OHR-a do 31. jula 2022. Rezolucija je tada dobila dva glasa za (Kina i Rusija), a 13 članica je bilo suzdržano.
“Tokom debate o BiH u novembru 2021, Rusija je očigledno blokirala Schmidtov brifing prijeteći da će staviti veto na obnovu ovlaštenja EUFOR-ove misije ALTHEA. Kao predsjedavajući Vijeća sigurnosti sada na sjednici u maju, SAD bi mogle pokušati pozvati Schmidta da informiše Vijeće, shvatajući da Kina i Rusija vjerovatno neće moći dobiti dovoljnu podršku članova Vijeća da blokiraju njegovo učešće pozivanjem na proceduralno glasanje”, navodi se u izvještaju.
Uz to, treba naglasiti da je Rusija već izbačena iz Vijeća UN-a za ljudska prava, dok je u UN-u nedavno usvojena rezolucija prema kojoj se zahtijeva od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, među kojima je i Rusija, da opravdaju korištenje veta. “Ostala ključna pitanja o kojima će se raspravljati kada je riječ o BiH uključuju potrebu da se ova država uhvati u koštac sa rastućom nacionalističkom retorikom, posebno uoči općih izbora u BiH 2. oktobra, i potrebu da se pozabavi povećanim naporima RS-a da se povuče iz institucija BiH. Scmidtova uredba kojom se suspenduje zakon donesen u NSRS-u u vezi sa državnom imovinom koju koriste vlasti RS-a poslužit će kao lakmus test, koji će odrediti u kojoj mjeri je rukovodstvo RS spremno da potkopa Schmidtov autoritet i u kojoj mjeri je Schmidt spreman da sprovede njegove naredbe ako RS odluči da ovo učini”, navodi se u analizi.
Članovi Vijeća sigurnosti mogli bi i razmotriti izdavanje predsjedničke izjave kojom se podržava kontinuirana relevantnost Dejtonskog sporazuma i pozivaju sve strane da se suzdrže od retorike i akcija koje izazivaju podjele. Špekulira se i da bi se mogla predložiti revizija buduće uloge OHR-a u zamjenu za priznanje Schmidtovog legitimiteta kao visokog predstavnika od strane RS-a i vraćanje pune ovlasti institucijama BiH. Da li će se ovakvi ustupci desiti ostaje da se vidi.
Nadalje, navodi se i da duboke podjele u vezi sa euroatlantskim integracijama BiH i mogućim pristupanjem NATO-u, posebno između Rusije s jedne strane i američkih i evropskih članica Vijeća s druge strane, umnogome utječu na dinamiku unutar Vijeća sigurnosti u vezi sa budućih stavova o BiH.
“Situacija u Ukrajini će vjerovatno prožimati angažman Vijeća sigurnosti u vezi sa BiH i doprinijeti daljoj podjeli između ova dva tabora. Moskva je u nekoliko navrata zaprijetila djelovanjem ukoliko BiH traži članstvo u NATO-u. Dana 17. marta, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov je rekao novinarima da ‘primjer Ukrajine pokazuje šta se može očekivati’ kao odgovor Rusije ako BiH preduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Istog dana, američka ambasada u Sarajevu opisala je Kalabuhovljevu izjavu kao “opasnu, neodgovornu i neprihvatljivu”, dodajući da “nijedna treća strana nema pravo glasa u sigurnosnim aranžmanima između NATO-a i suverenih zemalja”, ističe se u analizi.
Dodaje se da su stavovi RS-a i FBiH i dalje oštro podijeljeni po pitanju situacije u Ukrajini. Nakon što je BiH najavila da će podržati rezoluciju Generalne skupštine od 2. marta kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, Dodik je 28. februara predao pismo Rusiji, u svojstvu predsjednika Vijeća sigurnosti u februaru, opisujući taj potez BiH kao “jednostrano i neovlašteno” i izjavljujući da BiH nije “postigla jednoglasan stav o događajima u istočnoj Ukrajini u smislu osude Ruske Federacije”.
“Većina članova Vijeća sigurnosti je kritična prema retorici podjela lidera RS-a i nedavnim mjerama za povlačenje iz institucija BiH, za koje smatraju da predstavljaju izazov za suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Rusija, međutim, više podržava stavove vlasti RS-a i dugo je kritikovala OHR, tvrdeći da njegovo izvještavanje nije objektivno. Ni Kina ni Rusija ne priznaju Schmidtov autoritet kao visokog predstavnika i mogu još jednom pozvati na prijevremeno zatvaranje OHR-a”, kaže se u analizi.
Inače, Grupa za koordinaciju i izradu nacrta Vijeća sigurnosti o BiH trenutno se sastoji od Albanije, Francuske, Njemačke, Italije, Rusije, Velike Britanije i SAD-a.
(Fokus.ba)
