Zastupnik njemačkog CDU-a Michael Brand kritizirao je u razgovoru za DW politiku Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. On je predsjednika Zorana Milanovića nedavno nazvao „ekstremističkim ultranacionalistom“. Milanović je uzvratio – uvredama.
DW: Hrvatski predsjednik je u posljednje vrijeme zaoštrio retoriku pogotovo po pitanju reforme izbornog zakona u BiH, spominju se čak i ultimatumi oko ulaska Finske u NATO. Ali Milanović nije u tome usamljen, i vlada Republike Hrvatske inzistira na reformi izbornog zakona u BiH. Retorika premijera Andreja Plenkovića je doduše drugačija, baš kao i metode, koje ipak ne nailaze uvijek na odobravanje ni kod najvažnijih partnera u inozemstvu. Kako se na hrvatsku politiku prema BiH gleda u Berlinu?
Brand: Ako se gospodin Milanović ne može ponašati civilizirano, ako ga se često registrira prije svega zbog prijetnji i radikalnih izjava a ne zbog suverene hrvatske i europske politike, onda to doduše govori protiv njega osobno, ali ne i protiv Hrvatske kao jednog od važnijih partnera Njemačke u regiji.
No, treba reći i da je u ovom trenutku politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini nažalost obilježena i činjenicom da se nanosi osjetna šteta opravdanom zahtjevu svih građana BiH po pitanju odgovarajućeg predstavljanja u demokratskom procesu, i to zbog prevelike spremnosti na kompromise, te jednim dijelom i zbog aktivne podrške radikalnim, nacionalističkim snagama u BiH.
U Njemačkoj i u drugim zemljama EU raste doza začuđenosti pa i ljutnje zbog toga što se aktualna hrvatska vlada, koja je na glasu kao umjerena i europska, u BiH očito našla u savezu s ultranacionalistima.
Srpski ultranacionalizam je Balkan gurnuo u četiri dijelom i stravična rata, kao što se to u Hrvatskoj itekako zna na temelju vlastite patnje. U jednom od tih ratova je sudjelovalo i tadašnje hrvatsko vodstvo pod predsjednikom Franjom Tuđmanom, s ciljem podjele susjedne Bosne i Hercegovine. Takve ultranacionalističke stavove, koji u svojoj srži ugrožavaju mir i stabilnost na jugoistoku Europe još uvijek su može naći u nekim dijelovima hrvatske politike, na primjer kod predsjednika države – ali ne samo tamo. Takvi stavovi, pogotovo sada nakon ruskog napada na Ukrajinu, nailaze na potpuno promijenjenu situaciju, i to uz potpuno nerazumijevanje u Njemačkoj i Europi.
Političke snage u Hrvatskoj može se samo pozvati da potpuno jasno i jednoznačno stanu na stranu umjerenih civiliziranih snaga u Bosni i Hercegovini i u Europi, pa i u SAD-u. S takvim držanjem se opravdane zahtjeve hrvatskih i drugih građana BiH može puno učinkovitije i sigurnije jačati, nego da se jačanje položaja Hrvata u BiH traži u nesretnom savezu sa srpskim ekstremistima – što će na koncu dovesti samo do slabljenja hrvatskog faktora i ugrožavanja mira.
Brand je naveo kako je “Hrvatska prijateljska zemlja čiji je aktualni predsjednik ultranacionalist, zato što je oko brojnih političkih pitanja regije preuzeo stavove drugih ultranacionalista”.
“Radi se o ljudima koji, kao i on, doprinose destabilizaciji i ugrožavanju mira na Balkanu. I sad je došlo vrijeme da mi to igranje s vatrom nazovemo pravim imenom”, naveo Brand u intervjuu za DW.
Za njegove uvrede kazao je sljedeće: “No što se tiče Hrvatske, jedan takav državni poglavar na međunarodnoj sceni ne znači nikakvu korist, već više nanosi veliku štetu”.
N1
