Višemjesečne opstrukcije u vezi sa obezbjeđenjem finansiranja izbora u oktobru od strane domaćih vlasti, najprije HDZ-a BiH, okončane su nametanjem odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta o finansiranju izbora.
Schmidt je nakon konsultacija sa ambasadorima zemalja članica PIC-a, donio odluku da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH prebaci potrebnih 12,5 miliona maraka za finansiranje izbora.
“Mojim odlukama pravosnažno se mijenja odluka Vijeća ministara BiH, te za izbore dodjeljuje puni iznos od 12,52 miliona maraka, osiguravaju trajna, sistemska rješenja za automatsko i kontinuirano finansiranje izbora, kao i privremeno finansiranje u situaciji kada budžet ne bude usvojen u budućnosti”, rekao je Schmidt, izražavajući žaljenje što je morao donijeti ovakvu odluku, jer to pokazuje da političari nisu bili u stanju organizovati nešto što je proceduralna stvar, piše Deutsche Welle.
Izborni zakon
Schmidt je, kao što je prethodno naveo, u istom paketu nametnuo i izmjene Izbornog zakona BiH, koje se odnose na način buduće dodjele sredstava.
“Ukupan iznos za sprovođenje izbora predviđen budžetima, stavljaju se na raspolaganje najkasnije u roku od 15 dana od dana Odluke Centralne izborne komisije o raspisivanju izbora”, navodi se u izmjenama zakona, što praktično znači da finansiranje izbora više neće zavisiti od usvajanja budžeta, niti će se u budućnosti blokadama moći spriječiti finansiranje izbora.
Rok za dodjelu sredstava CIK-u za sprovođenje izbora istekao je 19. maja, a HDZ BiH je uz podršku SNSD-a pokušavao da uspori ovaj proces, kako bi se izbori prolongirali. Nakon propasti pregovora o Izbornom zakonu, iz HDZ-a su upozoravali u više navrata da u takvim uslovima izbori ne mogu biti održani.
Iz HDZ-a BiH, poručuju da je odluka Schmidta nepotrebna, jer je novac bio osiguran – najprije odlukom Vijeća ministara.
“Visoki predstavnik je donio odluku – po pom mišljenju nije trebao. Juče je Vijeće ministara stvorio određene pretpostavke. Ako bi prošao i budžet, a ima uslova da prođe, onda bi se i razlika novca koja je potrebna, mogla dopuniti“, kaže Nikola Lovrinović iz HDZ-a BiH.
Političko jačanje Schmidta
Centralna izborna komisija je apelovala na Vijeće ministara da izdvoji potrebna sredstava, ali je to odbijeno na više sjednica. Prije dva dana održana je sjednica Vijeća ministara na kojoj je osiguran samo dio novca, kroz pozajmnicu od Regulatorne agencije za komunikacije. S obzirom da iznos nije bio dovoljan za održavanje izbora, Schmidt je poništio ovu odluku Vijeća ministara i prekinuo opstrukciju, obezbjeđivanjem sredstava.
Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, kaže da je Schmidt očito ojačao na političkom planu i da je BiH definitivno u interesnoj sferi Zapada. Bilo je jasno, kaže Kazaz, da je HDZ pokušao da opstruiše održavanje izbora, što se moralo zaustaviti.
„Da li je dobro da visoki predstavnik nameće odluke, mislim da generalno nije, jer to oslobađa odgovornosti domaće institucije. Ali, ako domaće institucije, u ovom slučaju Vijeće ministara, bojkotuje procese pokušavajući da ostvare lične interese, onda su nažalost te odluke neophodne. I mislim da ćemo u budućnosti gledati još Schmidtovih odluka”, kaže Kazaz.
Nastavak podjela
Podijeljene su reakcije unutar BiH, uglavnom u smijeru u kojem su se kretali politički procesi prethodnih mjeseci, od propasti pregovora o Izbornom zakonu. Za člana Predsjedništva BiH i prvog čovjeka SNSD-a, Milorada Dodika, odluka Schmidta “imaće dugoročne posljedice”. Dodik smatra i da Šmit nema formalno imenovanje da interveniše.
“Očigledno je da je njihova namjera da se nametnu kao faktor odlučivanja i time pogaze sve demokratske institucije i samu BiH. BiH ne postoji kao suverena država, ona je propala i to je zakucavanje te propasti od neodgovornih lica i struktura”, rekao je Dodik, koji je odmah nakon odluke Schmidta najavio da će na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH biti odobrena sredstva, potrebna za izbore.
Za razliku od Dodika, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović ističe kako je “odluka visokog predstavnika iznuđena manipulatorskim ponašanjem HDZ-a i ministra finansija Vjekoslava Bevande”.
“HDZ je proteklih godinu-dvije najavljivao da će pokušati blokirati izbore, što je očigledno i radio proteklih sedmica. Manipulantski je pokušavao prikriti svoje namjere, kroz ove epizode s posebnom odlukom i budžetom”, rekao je Džaferović, podsjetivši da je Vijeće ministara BiH na posljednjoj sjednici donio odluku koja je bila nesprovodiva i predložena samo kao prepreka izborima.
Tegeltija: “Odluka Schmidta nepotrebna”
Ali i prvi čovjek Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija poručio je da je odluka Schmidta nepotrebna i da će dovesti do daljih nesporazuma, jer je Vijeće ministara već usvojio budžet na zahtjev CIK-a, što je dovoljno za održavanje izbora. Nije mu jasno kaže, na koji način se misli sprovesti ova odluka.
“Ako žele da poštuju minimum zakona i propisa moraće da donesu barem još nekoliko odluka da bi se ovo moglo sprovesti i još jednom pokazati kako se na ovaj način ne pomaže institucijama BiH, na ovaj način se uništavaju institucije BiH”, rekao je Tegeltija.
Ambasada SAD-a u BiH, pozdravila nametanje amandmana na Zakon o finansiranju institucija BiH i Izbornog zakona BiH, koji će kako su naveli, pomoći da finansiranje izbora više ne bude taocem “zlonamjernih političkih aktera”.
Radiosarajevo
