Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je u ponedjeljak da će podržati dokument o kojem su se u nedjelju suglasili predstavnici 12 parlamentarnih stranaka iz Bosne i Hercegovine, uz dvije dopune za koje smatra da bi trebale biti uključene u tekst.
“Tijekom dana, predsjednik Čović će podržati jučerašnju izjavu s dodatkom dvaju malih ispravaka, koji ne bi trebali predstavljati problem za uključivanje u izjavu. Istodobno, to bi za nas bilo od iznimne važnosti, a dalo bi dodatnu vrijednost samom tekstu”, navodi se iz krugova bliskih Čoviću, javlja HINA.
Čelnici 12 stranaka složili su se u nedjelju navečer nakon sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom o sadržaju dokumenta pod nazivom “Politički sporazum o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”.
Michel je u nedjelju pozvao čelnike 15 parlamentarnih stranaka iz Bosne i Hercegovine i tri člana predsjedništva. Na sastanak nisu došli Milan Šarović iz SDS-a i Fahrudin Radončić iz SBB-a. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je doputovao u Bruxelles, nije sudjelovao na sastanku.
Rekao je da je “prije dva, tri dana saznao da će sastanak biti u nekom čudnom formatu, devet bošnjačkih stranaka, pet ili šest srpskih i HDZ BiH kao jedina hrvatska stranka. Uz to je rečeno da će biti i tri člana predsjedništva”.
U ponedjeljak je najavio da će podržati tekst uz dvije izmjene.
U preambuli se kaže da čelnici parlamentarnih stranaka u BiH ponavljaju svoju predanost “očuvanju načela vladavine prava i provedbi slobodnih i demokratskih izbora kao i razvoju demokratskih institucija na svim razinama vlasti”.
Čović traži da se na tu rečenicu u preambuli teksta doda: “u skladu sa sporazumom o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava potpisanog u Bruxellesu 1. listopada 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. lipnja 2020.”
Čović i i predsjednik SDA Bakir Izetbegović potpisali su 17. lipnja 2020. politički sporazum kojim je usuglašen način izbora vijećnika i broj vijećnika koji se bira po gradskim područjima Mostara, kao i promjene Statuta Grada Mostara.
Taj je sporazum omogućio održavanje izbora u Mostaru koji nisu bili održani 12 godina.
Čović traži i promjene u paragrafu 11 usuglašenog dokumenta, koji kaže da se čelnici slažu da će unutar šest mjeseci od formiranja vlasti na svim razinama usvojiti izborne i ograničene ustavne reforme koje trebaju biti usklađene s presudama Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, s preporukama OESS/ODIHR-a i GRECO-a.
Čović predlaže promjenu toga paragrafa, da se u njega ubaci rečenica koja kaže da se “izborne reforme koje će osigurati provedbu izbornih rezultata u vezi s Domovima naroda trebaju hitno usvojiti u skladu sa sporazumima spomenutim u preambuli”, to jest sa sporazumom o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava potpisanog u Bruxellesu 1. listopada 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. lipnja 2020.
Čović je u nedjelju navečer u Bruxellesu u izjavi novinarima izrazio sumnju u uspostavu vlasti nakon izbora. “Ali, ovdje je ključno pitanje kako ćete uspostaviti vlast ako nemate ključne odredbe koju je ukinuo Ustavni sud i stavio izvan snage”, kaže Čović.
Sudionici sastanka u Bruxellesu u ponedjeljak su po povratku u BiH iz Bruxellesa istaknuli da nikakav dokument nije potpisan nego da su dali suglasnost na dokument koji je objavio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
