Ključ je, u rukama SDA, SDP-a, Naše stranke, NES-a i Demokratske fronte pojačane Enverom Bijedićem iz SD-a. Ako zastupnici ovih stranaka budu glasali protiv, Čovićev zakon pada, čak i pod uslovom da ga podrže SBB i NiP čiji su lideri ranije tvrdili da Bošnjaci ne smiju Hrvatima birati člana Predsjedništva BiH.
HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH ne može biti usvojen u Predstavničkom domu Paralamentarne skupštine BiH ukoliko sve stranke sa sjedištem u Sarajevu budu glasale protiv. Ukoliko, pak, neke od tih stranaka budu suzdržane postoji mogućnost da Zakon bude usvojen.
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sjedi 42 zastupnika, od čega je 28 iz Federacije, dok ih 14 dolazi Republike Srpske. Da bi zakon bio usvojen za njega, u prvom krugu glasanja mora glasati većina poslonika, s tim da se suzdržani glasovi ne računaju. Osim toga, u tu većinu mora biti uključena i takozvana entitetska većina koja podrazumijeva da najmanje po jedna trećina zastupnika iz oba entiteta glasa za prijedlog zakona. Ukoliko u prvom krugu postoji prosta većina, a ne postoji entitetska, Kolegij Predstavničkog doma će pokušati da postigne entitetsku usaglašenost. Ako, pak, to ne postignu, Predstavnički dom će se izjašnjavati ponovo. I u drugom krugu je potrebna natpolovična većina, dok je sada uslov da po dvije trećine iz zastupnika iz oba entiteta ne budu protiv.
Kako bi to izgledalo u praksi?
Vodeći se suzdržanošću Mladena Bosića u Domu naroda PS BiH, krenut ćemo od pretpostavke da će opozicione stranke iz Republike Srpske biti suzdržane prililom glasanja. Njih je ukupno pet. Ukoliko oni budu suzdržani i u Predsttavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, za usvajanje HDZ-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona više ne trebaju 22 glasa za. Sa pet suzdržanih, ta kvota se smanjuje na 19. Dakle, da bi prošao ovaj Zakon, u slučaju suzdržanosti opozicije iz RS-a, za njega bi moralo glasati 19 zastupnika.
HDZ BiH u Predstavničkom domu PS BiH ima pet zastupnika. SNSD sa svojim koalicijskim partnerima kontrolira njih osam. Dakle, SNSD i HDZ BiH u zbiru imaju 13 ruku. Ako zastupnici SDA, SDP-a, DF-a, NB-a, SBB-a, NESS-a, Naše stranke, NiP-a i PDA budu protiv, HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nema nikakve šanse da bude usvojen. Za Zakon bi, naime, bilo 13 zastupnika, dok bi protiv bila 24 zastupnika.
Problem bi se, međutim, mogao pojaviti ako bi dio zastupnika iz Federacije BiH bio suzdržan, ali ključ je, ipak, u rukama SDA, SDP-a, Naše stranke, NES-a i Demokratske fronte pojačane Enverom Bijedićem iz SD-a. Tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, Narod i pravda Elmedina Konakovića i SBB Fahrudina Radončića su zastupali stav sličan onom HDZ-ovom, a to je da Bošnjaci ne mogu birati Hrvatima člana Predsjedništva. Mirsad Kukić i njegova PDA godinama održavaju dobre veze sa HDZ-om BiH. Čak i ako zastupnici ove tri partije ostanu dosljedne svojim ranijim stavovima o izmjenama Izbornog zakona, pa glasaju za HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, neće moći pomoći Draganu Čoviću da se usvoji ovaj Zakon, jer će ključnu ulogu imati SDA, DF, SDP, NESi Naša stranka. Te stranke, naime, u zbiru imaju 20 ruku, i ako svi njihovi zastupnici budu glasali protiv Zakona, Čovićev prijedlog neće moći proći ni u prvom niti u, eventualnom, drugom krugu glasanja. U prvom krugu glasanja entitetska većina je 10 glasova, dok bi u drugom krugu protiv odluke glasalo 19 zastupnika iz Federacije (Adil Osmanović je zastupnik iz RS-a). To znači da u prvom krugu HDZ ne bi imao potrebnu jednu trećinu zastupnika iz Federacije, dok bi u drugom krugu dvije trećine bile protiv.
I, kada se sagledaju sve činjenice, zaključak je jednostavan. Čovićeve izmjene izbornog zakona nemaju nikakve šanse u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Istraga.ba
