Davor Gjenero, politolog i analitičar iz Hrvatske, u razgovoru za N1 je istakao da ga više brine činjenica da se Oluja danas na drukčiji način gleda u Hrvatskoj, nego što se gledala u trenutku kada se oslobodilačka operacija odvijala.
“Hrvatska je veliki dužnik BiH i bez savezništva sa BiH ne bi bilo oslobodilačke operacije. Kakva-takva stabilnost na Balkanu počinje sa Washintoskim sporazumom, koji je doveo do zaustavljanja sukoba Bošnjaka i Hrvata, ali je predstavljao i pretpostavku za savezništvo BiH i Hrvatske, Armije BiH i Hrvatske vojske. Bez tog savezništva ne bi bilo ni Oluje, ni bi bilo onoga što je prethodila što su pokojni predsjednici Tuđman i Izetbegović dogovorili Splitskim sporazumom, ne bi bilo niti sudjelovanja Atifa Dudakovića i njegovih jedinica u oslobađanju djela Hrvatske“, poručio je Gjenero.
Smatra i da je Oluja bila moguća zbog toga što je prethodio i genocid u Srebrenici, i da se taj genocid nije pripremao u bihaćkoj regiji i da su Armija BiH i Hrvatska vojska zajedničkim operacijama spriječili.
“Slaviti Oluju , a ne sjetiti se važnosti savezništva između Hrvatske i BiH, i između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH je veliki promašaj”, naglasio je Gjenero.
Ogromnim promašajem smatra i zaoštravanje odnosa sa BiH o čemu smo, dodaje Gjenero, mogli čuti iz govora Zorana Milanovića.
“Možemo zaključiti da taj čovjek ne razumije ordinaran i povijesni, geopolitički kontekst Balkana, ili radi u korist interesa nekog drugog, a ne euroatlanskog savezništva. Nažalost rečenice koje govore o radu koje govore u korist putinovog autoritotativnog i tolsatirarnog režima Vučića smo čuli i od tamo odakle smo se nadali da nećemo čuti, od gospodina Abazovića i njegove stranke koja radi stravične probleme konsolidaciji demokratske i suverenističke Crne Gore. Ono što smo čuli iz Novog Sada, od Vučića, ” Vučevića” , Vulina, ali i od Prvoslava Perića koji je djelovao kao umjeren čovjek, ali sve više djeluje kao komesar za duhovnost Vučića, no to je govor koji dolazi sa druge strane iz konteksta u kojem BiH i Hrvatska ne spadaju , to je taj putinovski kontekst. Nažalost, to da se danas u Hrvatskoj ne razumije da bez savezništva Hrvatske i BiH nema konsolidiranog Balkana u okvirima EU i euroatlanskih struktura predstavlja ozbiljan problem “, ističe Gjenero.
Izrazio je žaljenje što predstavnici srpske zajednice nisu bili u Kninu, što ne vidi kao njihovu grešku, nego prvenstveno hrvatske strane.
Na kraju je ocijenio, da kadgod je uslijedilo zbližavanje u odnosima između Hrvatske i BiH, je zapravo bila rezultat “little help of our friends” – pomoć američkih prijatelja.
“Bez pomoći američke politike, koja je ozbiljna i racionalna, zna šta želi postići na Balkanu neće biti obnove savezništva između Hrvata i Bošnjaka”, zaključio je Gjenero.
N1
