Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić izjavio je nedavno da je Vlada Federacije BiH na čijem je čelu reformska vlada.
Objašnjavajući zašto je to tako, Novalić je kazao:
Prvu stvar koju smo uradili jeste da smo stali na put sivim tokovima novca donoseći dva zakona o unutrašnjem platnom prometu i zakon o finansijskom poslovanju. To je jako povećalo javne prihode, kojima se opet rješava socijala. Zakon o radu donio je novih 30.000 radnih mjesta. To je gotovo pa nevjerovatno. Osim toga, ograničili smo neke potrošnje koje su bile veoma štetne, naprimjer, donijeli smo registar parafiskalnih nameta. Također, izmijenjen je Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama tako da javni sektor ne može beskonačno trošiti i iz budućnosti posuđivati pare i izazivati nelikvidnost. S usvojenim zakonima povećali smo prihode s tri milijarde i šesto na pet milijardi i šesto KM samo u Federaciji BiH. To je bilo dovoljno da možemo rješavati socijalna pitanja. To i dramatično povećanje broja zaposlenih, do sada 67.000, omogućilo je da možemo riješiti socijalna pitanja. Penzioni fond je bio u minusu 226 miliona, a danas je u plusu 80 miliona KM, a penzije su za trećinu veće. Napominjem da smo i svim boračkim populacijama značajno povećali prava. Ono što nije urađeno jeste to da nisu uvedeni fiskalni zakoni o doprinosima i porezu na dohodak, što je trebalo da značajno smanji obaveze. Nismo uspjeli složiti interese, imaju mnogi strah od tih zakona, prije svega mislim što ih nedovoljno poznaju.”
Tragom ove izjave provjerili smo kakve rezultate iza sebe ostavlja Vlada Federacije Bosne i Hercegovine s Fadilom Novalićem na čelu.
Treba imati na umu da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u periodu od 2015. godine do danas radi u vjerovatno najtežim uvjetima od završetka rata do danas. Nakon sedam godina rada, Vlada s premijerom Fadilom Novalićem na čelu ipak se može pohvaliti vjerovatno najboljim rezultatima u poslijeratnom periodu. Početak mandata obilježile su turbulencije u pogledu reformske agende koju je Vlada provodila, posebno se to odnosi na Zakon o radu. Taj period bio je obilježen stalnim protestima. Uslijedile su blokade rada institucija, kočenja, preteško donošenje zakonskih propisa. Potom je došla pandemija virusa korona, potpuno zatvaranje, borba s posljedicama pandemije na ekonomiju Federacije BiH, uz optužbe i hapšenje premijera Novalića. Na kraju, rat u Ukrajini koji je poljuljao ekonomiju cijele Evrope, pa i našu. Vlada je u ovom sedmogodišnjem periodu ostala bez dva ministra, čija mjesta ni do danas nisu popunjena. No, Vlada radi, i to kako.
PREKID RASTA NEZAPOSLENOSTI
Ako uporedimo rezultate Vlade u periodu kada je premijer bio Nermin Nikšić i Federalne vlade s Fadilom Novalićem na čelu, mnogo šta će biti jasnije. Koristit ćemo zvanične statističke podatke Federalnog zavoda za statistiku, piše Stav.ba.
Kada je Nermin Nikšić preuzeo poziciju premijera 2011. godine, broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine bio je 440.747. Mandat je završio 2014. godine sa 443.587 zaposlenih, što je povećanje od 2.840, ili godišnje se broj zaposlenih u prosjeku povećavao za 710 osoba.
Godine 2015, kada je Fadil Novalić postao premijer Federacije BiH, broj zaposlenih iznosio je 450.121. Na kraju 2021. godine broj zaposlenih bio je 525.397. Tokom sedam godina mandata broj zaposlenih porastao je za 75.275 osoba, odnosno, godišnje je broj zaposlenih u prosjeku rastao za 10.753 osobe.
Broj nezaposlenih osoba na početku Nikšićevog mandata bio je 371.090 i do kraja mandata povećan je za 21.000, odnosno godišnje je broj nezaposlenih osoba rastao u prosjeku za 5.250.
Taj trend rasta broja nezaposlenih preokrenut je dolaskom Fadila Novalića na čelo Federalne vlade. Na početku mandata broj nezaposlenih bio je 389.865, a na kraju 2021. godine 299.717, što znači da je broj nezaposlenih manji za 90.148, odnosno godišnje je u prosjeku broj nezaposlenih smanjivan za 12.878 osoba.
Tokom mandata Nermina Nikšića neto plate su u prosjeku rasle 3,5 maraka godišnje, tačnije, tokom cijelog mandata plate su povećane za 14 maraka, s 819 na 833 marke. S druge strane, za vrijeme Novalićeve vlade plate su porasle za 250 maraka, odnosno godišnje su rasle za 33 marke u prosjeku.
Ni bruto domaći proizvod (BDP) kao najvažniji ekonomski indikator nije na strani Nermina Nikšića. Naime, na početku njegovog mandata BDP je iznosio 16,9 milijardi maraka, a na kraju 17,82 milijarde i za četiri godine povećan je za 920 miliona, odnosno 230 miliona godišnje.
Fadil Novalić je Vladu preuzeo 2015, kada je Federacija imala BDP 18,68 milijardi maraka. Na kraju 2021. godine BDP Federacije je iznosio 25,19 milijardi maraka. U tom periodu BDP je povećan za čak 6,5 milijardi maraka, odnosno prosječni godišnji rast iznosi 930 miliona maraka.
BDP po glavi stanovnika u Nikšićevom mandatu povećan je za 1.057 maraka, odnosno godišnje je rastao u prosjeku za 264 marke. BDP po glavi stanovnika 2011. bio je 7.604 marke, a 2014. 8.045 maraka.
RAST BDP-A
S druge strane, Novalić je startao 2015. s BDP-om po glavi stanovnika od 8.452 marke, a 2021. godinu je završio s BDP-om po glavi stanovnika od 11.617 maraka, što je povećanje za 3.165 maraka, odnosno 452 marke u prosjeku svake godine.
U Nikšićevom mandatu 2011. ostvarene investicije iznosile su 2,9 milijardi maraka, a 2014. 3,18 milijardi.
Iznos ostvarenih investicija u Federaciji 2015. godine bio je 2,8 milijardi, a 2021. godine 3,7 milijardi.
Nikšićeva Vlada je u drugoj godini mandata mogla da se pohvali vrijednošću izvoza od 5,24 milijarde maraka, 9,97 milijardi maraka uvoza, deficitom od 4,7 milijardi i pokrivenošću uvoza izvozom 52 posto. Na kraju mandata te vlade vrijednost izvoza je iznosila 5,77 milijardi maraka, uvoza 10,35 milijardi, deficita 4,5 milijardi, s pokrivenošću uvoza izvozom od 55 posto.
Na početku mandata Novalićeve vlade vrijednost izvoza je bila 6,14 milijardi maraka, uvoza 10,6 milijardi, robni deficit je iznosio 4,5 milijardi maraka, a pokrivenost uvoza izvozom 57 posto. Na kraju 2021. godine rezultat je bio sljedeći: vrijednost izvoza 9,5 milijardi maraka, uvoza 15,13 milijardi, iznos deficita 5,5 milijardi, a pokrivenost uvoza izvozom 63 posto.
U periodu dok je Nikšić bio na čelu Federalne vlade prihodi fonda Penzijsko-invalidskog osiguranja – PIO su iznosili 1,4 milijarde 2011, a 2014. 1,5 milijardi maraka. Novalićeva vlada je prihode za fond PIO podigla na 2,18 milijardi maraka u 2021. godini.
Dakle, ne postoji nijedan parametar po kojem se Vlada Nermina Nikšića može smatrati uspješnijom od Vlade Fadila Novalića, osim možda po kriminalnoj privatizaciji “Bosnalijeka”, Nikšić se tu iskazao, a još nije odgovarao za to.
Hayat
