Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovina Bisera Turković učestvovala je na jednom od panela na 17. Strategijskom forumu u Bledu. Odgovarajući na pitanje da li je Evropska unija spremna za novu fazu proširenja i da li su zemlje regiona spremne da uđu u EU, Turković je citirala izreku, a potom i kritikovala EU te poručila: “Situacija je puno gora nego 2000. kada su nam dali nadu, građani su očajni”.
“Citirat ću jednu izreku, ako želite nešto da uradite kaže se ‘Kako ćemo, lako ćemo’. Ali, ako ne želite, onda postavljate preduvjete, uvjete, govorite o neispunjavanju istih. Može se raditi o 14, 24 ili 344 – bitno je koliko dugo želite da neka zemlja čeka zeleno svjetlo. Zavisi to od svi nas”, kazala je Turković.
Podsjetila je da je BiH bila prije 22 godine, kada je ona bila ministrica za evropske integracije BiH, bila vrlo zainteresovana da postane dio EU i da je tako još uvijek, ali da sada ima mnoge poteškoće.
“Solun je ponudio nama veliku nadu. Godine 2008. istraživanja su pokazala da 78 posto stanovništva BiH želi uključivanje u EU. Slijedili smo tu želju i 2015. potpisali Sporazum od stabilizaciji i pridruživanju, 2016. pdonijeli zahtjev za članstvo. Gdje se danas nalazimo? Čini se da se nismo daleko odmakli i da je situacija danas puno gora nego 2000. ili 2015. Nismo ili drugi nisu djelovali pretjerano brzo i razmišljali kakvu će poziciju zauzeti. Osam mjeseci imamo blokadu državnih institucija, stvari se sada tek počinju micati, ali vidje ćemo koliko će trajati. Imamo ruski utjecaj koji prijeti da potkopa sva druga teško stečena postignuća i smjeru kojem je BiH išla kako bi postala funkcionalna država. Kao rezultat, nismo dobili kandidatski status jer nismo ispunili 14 preduvjeta. Postavlja se pitanje jesu li Ukrajina ili Moldavija ispunile neke uvjete? Mislim da su one daleko iza nas. Tako da se tu ne radi samo o pristupu pitanjima. Niko ne pokušava detaljno objasnit o čemu se radi”, navela je Turković.
Šta je s nama? Zašto ne mogu biti samo građanka BiH?”
Potom je govorila i o problemima Izbornog zakona i (ne)sigurnosti Zapadnog Balkana. Navela je kako je Izborni zakon predmet spora i da mnoge presude Evropskog suda za ljudska prava nisu provedene.
“Funkcionalnost BiH je pod upitnikom, naši susjedi se otvoreno miješaju u domaću politiku i izborni zakon. Vidimo kakve presedane postavljamo za druge zemlje. Kažu, želimo da sva tri konstituentna naroda budu jednaka, ali šta je s nama? Moja majka je Hrvatica, otac Bošnjak. Šta je s nama? Da bih bila izabrana moram se opredijeliti jesam li Bošnjakinja ili Hrvatica. Za r ne mogu biti građanka BiH? Šta je s mojim prijateljima Jevrejima ili romskim narodom? Oni su diskriminisani. Da li su to EU standardi? Da li je to fer? Oni će biti kažnjeni jer mi ne prihvatamo nešto za šta se smatra da ne doprinosi unapređenju zemlje. Shvatam da nije lako, ali moramo pronaći rješenja koja već postoje – da odemo u budućnost. Mislim da se tamni oblaci ispunjeni nesigurnošću nalaze iznad Zapadnog Balkana politički, ali i za proizvodnju energije, potrošnju, nedostatka hrane… Struja će biti četiri puta skuplja kako je već najavljeno, stopa inflacije je 8,9 posto zabilježena u eurozoni. To je veliki iznos. Naše šanse, šanse BiH da dobije kandidatski status čine se jako slabim i mi idemo unazad. Imamo progresivne snage koje se bore za BiH, ali također imamo jake protivnike onima koji vide budućnost BiH u euroatlantskim integracijama. Pitanje koliko će još dugo progresivne snage odlijevati agresivnim pokušajima da se uništi multietnički karakter BiH”, kazala je Turković.
“Vraćamo se unazad”
Na kraju je uputila pitanje Evropskoj uniji.
“Ljudi postaju umorni i očajni. Više ne vide budućnost i razmišljaju da se isele iz zemlje. Imamo one kojima nije stalo do toga šta će biti u budućnosti. Pitanje do kojeg u konačnici dolazimo – da li je EU zaista voljna pomoć Zapadnom Balkanu, BiH da postane dio EU porodice ili se mi samo nalazimo tu kao dio očuvanja mira i politike udovoljavanja? S vremena na vrijeme dobijemo neku finansijsku pomoć. To je slika kakvu je mi vidimo iz BiH”, zaključila je Turković.
Na istom panelu obratili su se i Gabriel Escobar te Christian Schmidt.
N1
