Nijedna optužnica nije podignuta, a iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida kažu da je jedna prijava i odbijena uz obrazloženje da se u prijavljenoj izjavi ne primijeti namjera da se ikoga uvrijedi.
Izmjene Krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida, koje je 23. jula prošle godine nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, tada su digle veliku prašinu. Državne institucije su zbog toga bile blokirane mjesecima. U NSRS-u je odlučeno da se zakon neće provoditi. Na adresu državnog Tužilaštva stizao niz prijava za negiranje. No, više od godinu kasnije, mnogi su stava da Zakon ne provodi niko. Optužnica nema jer, kako kažu, nemaju dokaza za podizanje. Ipak, svi su složni u jednom – negacija u javnom prostoru sve je manje.
Prije godinu i tri mjeseca tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko izmijenio je Krivični zakon Bosne i Hercegovine tako što je zabranio negiranje genocida. Za negatore su tim izmjenama bile predviđene i zatvorske kazne. No, kako vrijeme odmiče, mnogi sumnjaju da li će doći do provođenja zakona, piše Federalna.ba
Nijedna optužnica nije podignuta, a iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida kažu da je jedna prijava i odbijena uz obrazloženje da se u prijavljenoj izjavi ne primijeti namjera da se ikoga uvrijedi.
Ipak, iz ovog Udruženja kažu da zakon i bez podignutih optužnica daje rezultate.
“Imamo, prema našim informacijama, preko 50 prijava koje se odnose na negiranje genocida, što je s obzirom na protok vremena vrlo mali broj, ali je vrlo mali broj i negacija i zakon sam po sebi je dao određene rezultate”, ističe Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Primjetan je manji broj negacija, ali su radom Tužilaštva mnogi razočarani. Dosadašnja praksa, kaže Tahirović, više ukazuje na to da bi presude bile oslobađajuće, što bi negatorima dalo vjetar u leđa te kaže da je samo zadovoljan efektima koje je izazvalo donošenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona. U Tužilaštvu, ipak, na svim prijavama rade, no tvrde da ni za jednu od prijava nemaju konkretne dokaze.
“Imamo preko 40 predmeta, nemamo gotovo nijedan izvještaj podnesen od policijskih agencija iz Bosne i Hercegovine i nemamo nijedne do sada podignute optužnice. Sve prijave su u radu. Kada postupajući tužioci budu smatrali da ima dovoljno dokaza za izvršenje krivičnog djela podizat će optužnice i onda ćemo vidjeti koje su odluke Suda po tom pitanju”, navodi Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
“Možda je i dobro to što Tužilaštvo ne pokreće postupke, imajući u vidu način kako su do sada radili. Možda bi došlo i do oslobađajuće presude, a onda bi to bilo katastrofalno, jer bi to bilo sudska praksa i onda bi svi negatori nastavili još žešće”, smatra Tahirović.
Profesor na Pravnom fakultetu u Zenici Ajdin Huseinspahić mišljenja je i da je OHR bio pasivan, jer nije reagirao kada su zastupnici u NSRS-u izglasali neprovođenje takozvanog Inzkovog zakona.
“Kad je riječ o odlukama koje se tiču dopuna Krivičnog zakona u vezi s negiranjem genocida, OHR je bio pasivan kada je na te odluke u oktobru 2021. godine iz entiteta RS stigao jedan negativan potez u vidu negiranja te odluke i donošenju ukaza o stavljanju van snage odluke OHR-a. Tada se očekivalo da će OHR reagovati žustrije, jer je riječ o degradaciji te institucije, ali i degradaciji države”, naglašava Huseinspahić.
Govor mržnje, negiranje genocida i drugih ratnih zločina manje su zastupljeni u javnom prostoru i to napominju svi, podcrtavajući da je to aspekt u kojem su izmjene urodile plodom. No, mnogi u Bosni i Hercegovini bi ipak voljeli vidjeti i primjer provođenja Zakona.
SB
