Da bi se vojnici Republike Hrvatske našli u sastavu EUFOR-a neopodna je podrška svih članica NATO-a, kaže za N1 nekadašnji vojni predstavnik BiH pri NATO-u, Alija Kožljak.
Teoretski to je moguće, ali se neće desiti iz nekoliko razloga, tvrdi nam Kožljak.
“Aneks 1a isključuje eksplicitno Hrvatsku ‘kao strane trupe’ koje su bile u BiH tokom rata. Na isti član se može pozvati i NATO. Stoga NATO, države članice koje donose odluku će uzeti sve argumente koji donose mir i stabilnost u BiH”, podvlači Kožljak.
A miru i stabilnosti sigurno ne doprinose izjave hrvatskih zvaničnika, posebno predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji je u nekoliko navrata kazao kako je BiH neusklađena zemlja koja ne može biti dio NATO porodice. Izborno zakonodavstvo jedan je od razloga. Milanović se s druge strane snažno založio za hrvatske trupe u sastavu EUFOR-a, poručivši kako postoje načini.
“Instrumenti postoje. Ako ne ide drugačije, embargo, blokada, veto. Na nešto što je drugima važno”, kazao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Alija Kožljak je i to komentirao rekavši kako “neprijateljska retorika predsjednika susjedne države Milanovića dodatno potvrđuje da hrvatske trupe ne trebaju biti raspoređene u BiH”.
“One bi trebale biti prijateljske. Na ovaj način, on nam šalje suprotnu poruku”, dodao je Kožljak.
Dok Zoran Milanović javno zagovara, hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslava slanje hrvatskih vojnika u BiH pokušava dogovoriti pismima. Pa je tako u posljednjem, Gordan Grlić – Radman sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga upozorio kako bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugroženo ukoliko Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH.
“Svaki pokušaj da se spriječi Hrvatska u ostvarivanju ovih prava, obveza i odgovornosti u ovom kontekstu predstavlja diskriminatornu praksu, zanemaruje izmijenjeno političko i pravno okruženje i krši načelo ravnopravnosti država članica kao temeljno načelo Europske unije”, podvukao je Radman.
Na ovo pismo reagirao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Na istu adresu poslao pismo u kojem je podsjetio da je Republika Hrvatska bila sudionik međunarodnog sukoba što je utvrđeno presudama Haškog tribunala.
“Zbog toga je neprimjereno da NATO savez kroz misiju EUFOR uključuje snage, čije je vojno i političko rukovodstvo presuđeno dijelom udruženog zločinačkog poduhvata. Taj poduhvat za cilj je imao stvaranje etnički očišćenih dijelova Bosne i Hercegovine pod vojnom i političkom upravom susjedne Republike Hrvatske”, piše Komšić i dodaje kako “takve političke ambicije Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, suverenoj i nezavisnoj državi, postoje i danas, i nastoje se ojačati i vojnim snagama”.
Zaboravljeni zločini
U kontekstu navednog ne traba zaboraviti i da su području BiH i dalje aktivne istrage zbog zločina nad srpskim stanovnstvom u posljednjem ratu, a koje je navodno počinila vojska RH. Zbog toga je na hrvatske zahtjeve reagirala opozicija, ali ne i pozicija u RS.
“Očekujem od srpskog člana Predsjedništva BiH da zaustavi ovakvu namjeru Hrvatske, zna se kakva su naša osjećanja u vezi ovog. Treba reći svoj stav, da li vojnici sa šahovnicom trebaju šetati Banja Lukom i da li će to biti zahvaljujući njegovoj podršci”, upitao se lider PDP-a Branislav Borenović.
Policija Republike Srpske još 2006. godine kazneno je prijavila veću skupinu visokih hrvatskih časnika zbog operacije Maestral, odnosno zbog zločina počinjenih nakon oslobađanja Mrkonjić Grada, jer su naknadno pronađene dvije masovne grobnice u koje su pokopani ubijeni civili i vojnici. Niko za ovaj zločin u kojem je ubijeno najmanje 200 civila i vojnika nije odgovarao. Ovo ipak nije spriječilo Milorada Dodika da na svom imanju ugosti hrvatskog predsjenika koji je navratio nakon obillježavanja godišnjice operacije Maestral. Zločin i počinitelji koii se možda nalaze i u redovima Vojske RH nisu bili na dnevnom redu.
N1
