Vojnopolitički analitičar Neven Kazazović kazao je za N1 da ne očekuje skore mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine jer, kako je ocijenio, Moskva nije odustala od plana obnove SSSR-a. Komentarišući eventualno preljevanje ukrajinske krize na Zapadni Balkan kazao je da je NATO sveprisutan ističući riječi generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga o važnosti Balkana. Također, Kazazović je zaključio kako je situacija u Crnoj Gori opasnija nego u Bosni i Hercegovini.
Trenutno je u sukobu Rusiji i Ukrajine, čini se, pat-pozicija. Može li ona natjerati dvije strane za pregovarački sto?
Mislim da nije vjerovatno, ova pat-pozicija je više izazvana spoljnim faktorima. Poznato je kako je jesen i početak zime bio period kada su manje vojne operacije u ovom dijelu svijeta, tako je bilo i tokom Drugog svjetskog rata. Teško naoružanje ne može se kretati ili se kreće sa velikom teškoćom. Nije slučajno da je invazija počela 24. februara jer je tada zemlja bila smrznuta i tenkovi i teško oružje su mogli lakše da se kreću. Dakle, čeka se ovaj period.
Na istočnom ratištu Ukrajine, oko grada Bahmuta žestoke borbe ruskih i ukrajinskih snaga traju već mjesecima. Zbog čega je Rusima toliko važan Bahmut?
Sa vojnog gledišta Bahmut uopšte nije važan, nije ni prolaz ka nekim važnijim strateškim pozicijama. Međutim, Rusima je potreban očigledno neki uspjeh nakon gubitka Hersona.
Gađa li ruska vojska neselektivno po Ukrajini ili ipak ima jasne ciljeve, poput energetske infrastrukture?
Gađa se inače cijela infrastruktura. To je osobina ovog rata da je do izražaja došlo dalekometno oružje – rakete, avioni, dronovi… Vrlo je karakteristično da Rusi koriste artiljeriju u normalnim ratnim okolnostima. Artiljerija se obično koristi da se pripremi napad pješadije ili da se isprati. Ovdje to nije slučaj, artiljerija djeluje potpuno samostalno, a pješadija je ukopana. To je jedan specifikum ovog rata.
Mnogo je poginulih na obje strane?
Sve informacije treba uzimati sa dozom rezerve. Svi tjeraju, da tako kažem, vodu na svoj mlin. To je jedna vrsta hibridnog rata. Jasno je da ima veliki broj poginulih.
Da li bi mirovni pregovori u ovom trenutku značili i kraj za Vladimira Putina na čelu Ruske Federacije?
Trebalo bi da budem Baba Vanga da odgovorim. Putin očigledno ima komandnu odgovornost, međutim teško je da bude pregovora u ovom času s obzirom da Rusi imaju planove obnove SSSR-a. Znači kad bi “završili” Ukrajinu, išli bi na Moldaviju, Pridnjestrovlje, Poljska itd.
Da li bi to onda značio rat sa NATO-om?
I na to je teško odgovoriti. Postoje tajni kanali gdje Amerikanci i Rusi komuniciraju. I jedni i drugi žele izbjeći međusobni rat. Kako bi na koji način Poljska bila napadnuta, ima načina da NATO ne interveniše. Poljska maltene ima najveći vojni budžet, ona se na neki način želi osigurati. Ima izreka – spremaj se za rat da bi bio mir.
I dalje tinjaju problemi na Zapadnom Balkanu. Mnogi ih povezuju upravo sa ratom u Ukrajini. Koliko to zaista ima veze jedno sa drugim?
Obrnut ću odgovor na ovo pitanje. Prije desetak godina bio sam u NATO-ovoj bazi u Mađarskoj. Znate li gdje se ona nalazi? Na 50 kilometara od ukrajinske granice. NATO je prisutan svuda. Kako će onda Rusi pomoći ovima koji žele izazvati nemire na Kosovu, u Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini? Generalni sekretar Jens Stoltenberg je apostrofirao važnost BiH, odnosno Zapadnog Balkana, gdje će NATO posebno voditi računa. Pogledajte kako je riješena kriza na Kosovu. Zna li iko šta su se dogovorili? Neko je izgubio, a neko dobio. Očigledno je postignut kompromis.
Crna Gora je također imala još jednu turbulentnu godinu u kojoj su pale dvije vlade i eskalirala institucionalna kriza. U 2022. je stigla do toga da joj EU prijeti zaustavljanjem pregovora o pridruživanju?
Mislim da je u Crnoj Gori opasnija situacija nego u BiH. Kod nas postoji jedna vrsta otpornosti na krizne situacije, to je neko naše samoodržavanje.
N1
