U okviru redovne sesije “Kruga 99” koja se održala na temu “Usponi i padovi politike SAD u BiH i na Balkanu u posljednjih 30 godina”, uvodničarka je bila vanredna profesorica na Columbia University i Harriman Institue Tanya Domi.
Domi je u aprilu 2021. godine objavila uvodnik u časopisu “Foreign Policy“ pod naslovom “Bosna ide prema još jednom slomu: nemar EU i SAD-a omogućava Rusiji da raspiruje etničke strasti”.
“Sa žaljenjem moram reći da je sve što smo napisali predvidjelo nadolazeću krizu koja je ilustrirana američkim zagrljajem, koji je potpomogao Ured visokog predstavnika, prihvatajući saradnju Dragana Čovića i Milorada Dodika na delegitimizaciji demokratije, otimanjem ideje o reformi iz presude u predmetu Sejdić -Finci, koju su zamijenili formulom koja potiče najgore porive da se bosanskim hrvatskim nacionalistima da više utjecaja u Domu naroda kroz preveliku zastupljenost. Ne samo da je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo novi izborni zakon tokom provođenja izbora u oktobru 2022. kršeći bosanskohercegovački zakon, nego je time prekršio i protokole Venecijanske komisije na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država”, kazala je Domi.
Napominje da visoki predstavnik ne poštuje vladavinu prava što bi trebalo zacementirati njegov mandat u Bosni i Hercegovini kao njemačkog namjesnika koji je, kako je naglasila, u srcu Evrope širio kolonijalno ugnjetavanje, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.
“Njegovo korištenje bonskih ovlasti sada predstavlja stvarnu prijetnju suverenitetu BiH i potkopava demokratske težnje za BiH. Taktika američke vlade u Bosni zaslužuje podsmijeh koji su mnogi Bosanci izrazili na ulicama. Tvrdim da su postupci visokog predstavnika nanijeli stvarnu štetu ionako komplikovanom političkom poretku stvorenom pod okriljem Daytonskog mirovnog sporazuma. Čak je i Richard Holbrooke prije svoje smrti priznao da Daytonski sporazum nikada nije trebao ostati na snazi zauvijek, bez izmjena i dopuna. Međutim, Amerika je očito izgubila apetit za promicanjem legitimnih promjena bosanskog ustava koji je Amerika napisala i koji ostaje na snazi kao pravna struktura ove zemlje – isključujući Jevreje, Rome i one koji se odbijaju izjasniti o svojoj etničkoj pripadnosti i zabranjujući im da se kandidiraju na izborima”, podvukla je.
Dodaje da su odluke Suda EU za ljudska prava o izbornoj neravnoteži i diskriminirajućem ustavu trebale biti prva stvar koja bi pokrenula razmatranje upotrebe bonskih ovlasti.
“Ako ništa drugo, ove sudske odluke trebale su biti djelimično ili u cijelosti nametnute kada je visoki predstavnik odlučio nametnuti ‘reformske mjere’ za poboljšanje izbornog sistema. Ove su odluke visoki predstavnik i Sjedinjene Američke Države ostavili po strani”, istakla je Domi.
Dodaje da američkih trupa odavno nema u BiH, ali da tolerisanje nacionalističkih siledžija, posebno onih koji zastupaju interese Rusije, nije strateški pristup podršci napaćenoj Bosni, niti drugim dijelovima Balkana.
“Čini se da je Amerika odustala od ideje o građanskoj, demokratskoj Bosni i drugim dijelovima Balkana. Tome u prilog govori činjenica da State Department trenutno naporno radi na pružanju ruke pomoći nikome drugom do Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije. A zapad ne dobiva mnogo zauzvrat za te svoje napore. Pozivam ljude da nastave protestovati na ulici za ono što je ispravno – za platu od koje se može pristojno živjeti i pravo na kandidaturu. Što se tiče BiH, pozivam bosanske državljane da rade s bosanskom dijasporom u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se sastali sa svojim članovima Kongresa i senatorima”, zaključila je Domi.
N1
