Navršilo se godinu dana od početka rata u Ukrajini. O godišnici ruske agresije na Ukrajinu za N1 govorio je i poznati ratni izvještač David Loyn. On je tokom svoje karijere izvještavao sa Bliskog Istoka, iz Afganistana i sa Kosova. Kaže da očekuje – da rat traje godinama.
„Sam početak rata je bio šokantan, ali u trenutku kada je ukrajinska vojska pokazala otpor, prema, budimo iskreni, nepripremljenim ruskim snagama, sve je počelo da djeluje drugačije. Ruska oprema je bila stara, nije bila dobro održavana i ako se sjećate onih prvih konvoja ka Kijevu koji su bili uništeni, to je bila prilično upečatljiva slika i kada je i poslije svega toga Vladimir Putin odlučio da nastavi sa planiranim, bilo mi je jasno da će rat da traje najmanje dvije-tri godine i da nema šanse da se brzo završi“, kaže za N1 Loyn.
N1: Nedavno smo razgovarali sa slovenačkim filozofom Slavojem Žižekom, on je naveo da smatra da je Zapad bio iznenađen reakcijom Ukrajine, da nisu očekivali takvu odbranu i da su smatrali da će Rusi napredovati brže. Da li ste vi također bili iznenađeni?
„Mislim da dobar dio međunarodne zajednice nije znao šta se uopšte dešava u Ukrajini. Za Zelenskog je običan svijet na Zapadu saznao tek po početku rata. Tada su svi počeli da gledaju njegovu komičnu seriju gdje je glumio predsjednika, tek tad su svi htjeli da vide ko je on zaista. Ljudi nisu bili koncentrisani na taj dio Evrope. Ideja o evropskom ratu se činila toliko dalekom. Sama ideja EU je bila da spriječi buduće ratove, to je bila ideja njemačko-francuskog pomirenja I onda je uslijedio taj šok da je Rusija dovela rat na ulice Evrope“, priča izvještač.
N1: U proteklih nekoliko mjeseci nema mnogo pomjeranja na frontu. Šta su bile ključne tačke ovog rata, tačke koje su pokazale i rusku slabost?
„Sve ovo je isuviše tragično. Previše mladog svijeta je poginulo na obje strane, nepotrebno, I dalje ginu, zbog čega? Uspjevaju Ukrajinci da održe front, prije svega zbog ozbiljne američke podrške, jer imaju dalekodometne raketne sisteme. Po meni je ključna tačka ta što se Putin uopšte odlučio za rat, a onda i domet američke obavještajne službe i to što su oni bili spremni da podijele te podatke sa skoro svima. Oni su upozoravali na rat, praktično su pogodili i dan kada će rat početi i mislim da su uradili sve kako bi dali do znanja Rusima da znaju za njihove planove u pokušaju da ih odvrate. Putin je, mislim, smatrao da je Zapad slab. Prije svega zbog haotičnog povlačenja iz Afganistana, što je jedan od ključnih faktora koji su doveli do rata. Kasnije je po meni ključna tačka Rezolucija UN-a koja je podijelila svet“, ocijenio je David Loyn.
I dodao:
„Mislim da je određen broj zemalja iznenadio Zapad svojim stavom, Indija i Pakistan za koje je Zapad govorio da su strateški partneri Rusije, što zbog jeftine nafte, što zbog nekih drugih stvari. Onda su uslijedili i prvi ozbiljni ratni zločini – Buča, nalaženje svih tih tijela u Buči – bilo je jasno šta Rusija radi dok se Ukrajinci povlače. Još jedna ključna tačka je i njemačka promjena politike. Njihov takozvani pacifizam se promijenio zbog ovog rata. Sada vidimo njihovo povećano trošenje na odbranu, koju su praktično duplirali u narednih pet godina. To je nezamisliv preokret za ovu zemlju. Sada daju i tenkove i ostalu odbranu. Sporost u naoružanju je ono što frustrira Ukrajinu i jasno se vidi ta nevoljnost Zapada da da oružje. Ipak vidjeli smo da je Ukrajina dobila sofisticirano protivtenkovsko oružje, dalekodometne rakete, HIMAR sisteme, ali ne one koji mogu da gađaju duboko u rusku teritoriju. Amerikanci su bili uvijek uzdržani oko davanja ofanzivnog oružja, da daju Ukrajincima tu mogućnost. Sljedeće glavno pitanje je da li je Zapad, koji predvodi Amerika, spreman da da i takvo oružje kako bi Ukrajina povratila Donbas, jer to je ono što Zelenski želi, kao i da povrati Krim“.
N1: Kako vidite poziciju nekih evropskih lidera, uključujući i Vučića koji nije uveo sankcije, ali i Milanovića i Orbana?
„Ovo je najsloženije strateško pitanje za Evropu od iračkog rata 2003. Sjetimo se da su i tada hiljade ljudi marširale gradovima Evrope kako bi zaustavili rat. U mnogim zemljama, ne samo na Balkanu već i u Mađarskoj, Italiji, ima pomiješanih osjećanja oko rata, u Njemačkoj također. Mislim da je Scholz napravio hrabru odluku o Ukrajini. Sjetimo se da je on iz Zelenih, sa pacifističkom pozadinom, koji je i sam protestovao protiv rata u Iraku i Afganistanu prije 20 godina, a sada predaje tenkove za borbu protiv Rusije i dolazi u tu situaciju da se njemački tenkovi ponovo bore sa ruskim. Da ste me pitali prije pet godina da li će se ovo dogoditi, rekao bih da lupate. Podjele u Evropi bi mogle da se prodube ako nema pomaka na frontu. Dakle, na Ukrajini je sada da počnu da koriste ovo oružje i da ostvare pobjedu što prije. Kasnije će biti teško održati jedinstvo evropskih zemalja”, zaključio je David Loyn.
N1
