Potezi i uloga “Kralja BiH” Schmidta su postali predmet diskusije u Njemačkoj

Mada su neki analitičari poput Jasmina Mujanovića, a i mediji, poput austrijskog Der Standard-a, pohvalili emisiju, satiričar Jan Bohmermann se također našao na udaru brojnih kritika.

Na primjer, Tobias Zick u tekstu za Zuddeutche Zeitung navodi da je posebno problematična optužba koja je iznijeta vezano za Schmidtovo pismo koje je poslao ambasadama uslijed prisustva sina predsjednika Srbije na neustavnom obilježavanju 9. januara u Istočnom Sarajevu.

Navodi da je Bohmermann optužio Schmidta da je napao bosanskohercegovačke medije zbog izvještavanja o posjeti, što je u nizu objava na Twitteru osporio bivši novinar i sadašnji uposlenik stranke Zelenih u Evropskom parlamentu Krsto Lazarević. Podcrtano je da je Schmidt u tom slučaju kritikovao da je povjerljiva diplomatska nota, očigledno iz ambasade, puštena u javnost i da je to dokument koji sadrži sigurnosne detalje o planu puta i lične zaštite.

Zick također navodi da je u objavi na stranici OHR-a Schmidt jasno osudio naustavnu proslavu i podržio presudu Ustavnog suda BiH u vezi sa tim.

Još jedan veliki kritičar emisije koja je emitovana tog petka bio je novinar Frankfurter Allgemeine Zeitung, Michael Martens. On je objavio niz tekstova vezano za ovu emisiju.

Kako prenosi Deutche Welle, Martens je naveo kako je autoru satiričnog ZDF-magazina Royal Janu Bohmermannu “bilo važno napasti Schmidta kao “konzervativnu vic-figuru”, pri čemu je „Bosna djelovala kao egzotična kulisa”.

“To bi bilo u redu da konteksti nisu izokrenuti, činjenice pogrešno predstavljene ili dubiozno interpretirane“, naveo je Martens.

I Martens je veliki dio svoje analize posvetio pitanju Schmidtove reakcije na proslavu 9. januara, navedeći da su urednici emisije odgovorili na kritike navodeći da su kontaktirali Schmidta u vezi s tim, ali da nisu dobili odgovor.

Martens piše da to nije tačno, te da je FAZ “u posjedu odgovora Schmidta dugog četiri stranice na sedam pitanja koje mu je postavio Magazin Royale”. Zatim konstatuje da je “detaljno odgovoreno” i na druga dva pitanja urednika o mogućem statusu Danila Vučića kao diplomate i da li je Schmidt uopšte odgovoran za ova pitanja, “ali ni to nije uvršteno u ZDF-emisiju Royal”.

Martensova kritika uloge OHR-a

Međutim, interesantno je u ovom kontekstu pročitati najnoviju analizu koju je Martens objavio vezano za ovu tematiku. Radi se o tekstu naslovljenom “Kralj Bosne i Hercegovine”, u kojem ovaj novinar kritikuje ulogu visokog predstavnika u BiH općenito.

“Postiđena, Evropa već godinama radi na svojoj kolonijalnoj historiji. Istovremeno, sprovodi i sam kolonijalizam usred Evrope: u Bosni i Hercegovini,” započinje on ovaj članak, za koji je intervjuisao Schmidta.

“Lični napadi i sve što se ovde govori u političkoj borbi, ove uvrede, su takve veličine da bi također mogli da okončaju karijere u Berlinu”, izjavio je Schmidt u telefonskom razgovoru s Martensom.

“Čini se da njegove ovlasti dolaze iz alata autokratije: Schmidt može otpuštati državne službenike i demokratski izabrane političare, može donositi zakone ili ih proglašavati nevažećim potezom pera – i nijedna lokalna institucija ga ne može spriječiti u tome. Teoretski, on bi također mogao dekretom da prekine karijeru nedužnog javnog funkcionera, a da se dotična osoba od toga ne može braniti na lokalnom sudu, jer su ovlaštenja Visokog predstavnika povučena iz domaće nadležnosti”, zaključio je ovaj novinar.

On smatra da su “kvazidiktatorske ovlasti” koje ima visoki predstavnik bile opravdane nakon završetka rata, ali da to sada više nije slučaj.

“Više od dvije decenije u Bosni nije bilo nasilnih etničkih sukoba. Grube ovlasti visokog predstavnika više ne odgovaraju zemlji na koju se odnose,” smatra Martens.

Schmidt “vrijeđan kao nacista”

Dalje citira Schmidta.

“U svojoj tridesetogodišnjoj karijeri političara, nikada nisam doživio toliki razmjer političkih uvreda koje čovjek mora podnijeti ovdje, ni u Bonu ni u Berlinu“, rekao je Schmidt.

“Pod uvredama ne misli na “Magazin Royale” na ZDF-u, koji je nedavno ismijao političara CSU. Programska prevara zasnivala se na ciljanim propustima i tendenciozno nagnutim istraživanjima, ali se uvijek kretala u granicama koje vrijede i za satirične emisije na javnim emiterima. U poređenju sa onim što Schmidt može čuti u Bosni, program je bio bezopasan”, zaključio je Martens.

Zatim ističe da je Schmidt u BiH vrijeđan kao “nacista” i da su povučene su paralele između njegove administracije i holokausta, a da je razlog za ovo u izmjenama Izbornog zakona koje je donio prošle godine.

“U konačnici, međutim, nije presudno koje promjene u izbornom zakonu je Schmidt donio. Pravi skandal, koji, začudo, često zanemaruju ljevičarski kritičari, jeste da je on uopšte mogao da odredi promjene. Jer dok kontinent već nekoliko godina sramotno prolazi kroz svoju kolonijalnu historiju, on sam praktikuje moderan oblik kolonijalizma usred Evrope. Ne više od jednog vijeka u Aziji ili Africi, ali ovde i sada u sopstvenom dvorištu”, smatra Martens.

Schmidt ne vidi “značajan uticaj Rusije”

U intervjuu koji je Schmidt dao za Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND), navedeno je da su ga novinari pitali o navodima iz emisije ZDF Magazin Royale of 17. februara, ali da je on odbio da komentariše.

Međutim, visoki predstavnik je za RND govorio o mnogim drugim temama, među kojima je i ponašanje Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i potencijalnom uticaju Rusije u BiH.

“Dodik uživa u izgledu veličine, a zna da uvijek ostaje zanimljiv novim provokacijama. S druge strane, Republika Srpska je finansijski slaba, strani investitori su neodlučni zbog Dodikove retorike, a on je svojom nepromišljenom podrškom Putinu ušao u politički ćorsokak. Uprkos neumornoj propagandi, većina ljudi u Republici Srpskoj podržava zapadnu orijentaciju i pristupanje EU. I u Banjoj Luci djecu šalju na školovanje i rad u Njemačku, Austriju ili Irsku, a ne na istok,” rekao je Schmidt.

Konstatovao je da, mada postoje određene smetnje u BiH, ne vidi “nikakav značajniji uticaj Rusije u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku”.

“Dodik se možda tu prevario. On čak ni ruski gas ne dobija jeftinije od svih ostalih”, konstatovao je Schmidt.

Također je prokomentarisao Dodikovu verbalnu podršku Putinu.

“Politički profit je ravan nuli. Naprotiv, otuđio je mnoge evropske partnere, a računica da bi ga podržavanjem agresivnog rata kod kuće mogla nekako učiniti popularnijim bila je očigledno pogrešna”, smatra on.

Ističe da je Dodik sam u svojoj politici:

“Ni Srbija ga ne podržava u verbalnom maltretiranju i koketiranju sa secesijom, već stalno naglašava nepovredivost teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. O čemu tačno razgovaraju Putin i Dodik, da li uopće govore, ne mogu suditi. Ali jedno je jasno: ljudi u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Republici Srpskoj, nemaju ni najmanju želju da budu uvučeni u ukrajinski rat”.

Zatim detaljnije govori o stranom uticaju u zemlji:

“Možda bi na ovom mjestu također trebalo reći da je fiksacija debate na uticaj Rusije u Bosni i Hercegovini jednodimenzionalna. Postoje i drugi akteri koji žele da imaju uticaj, kao što je Kina. Ovu zemlju morate zamisliti kao čvorište između juga i sjevera, istoka i zapada. Ima geostrateški potencijal, koji su nažalost drugi prepoznali ranije od EU. Ali sa statusom kandidata za Bosnu i Hercegovinu postoji dobar zamah i uvjeren sam da stvari idu u dobrom smjeru”.

Na pitanje kako ruski agresorski rat u Ukrajini utiče na Balkan, Shmidt odgovara:

“Paradoksalno, to je dovelo do poboljšane saradnje. Nijedna zemlja nije ni blizu zainteresovana da se uključi, a ima i nekog pokreta u regionu. Svi znaju, čak i ako retorika biračkom tijelu ponekad zvuči drugačije, da su stabilnost i mir garant ekonomskog napretka. Stoga je neko osuđen na razumno rukovanje i saradnju. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se to u srednjem roku odraziti na političku tektoniku u regionu. Za sada ostaje da se kaže: Čak i ako je bilo zastrašujućih scenarija za region Balkana na početku rata u Ukrajini, godinu dana kasnije situacija je takva da se može disati. Naravno, ovdje uvijek morate dobro pratiti stvari, ali cjelokupni razvoj daje razloga za nadu.”

A šta kažu stručnjaci?

Nakon desert dana raznih analiza, izjava i “prepucavanja” novinara, političara i diplomata, danas su za Berliner Zeitung svoje mišljenje iznijela tri njemačka stručnjaka koji su veoma dobro upoznati sa situacijom u Bosni i Hercegovini, prije svega jer su proveli mnogo vremena u zemlji.

To su Dr. Manfred Dauster, bivši sudija Državnog suda Bosne i Hercegovine i bivši šef Odjela za borbu protiv korupcije u OHR-u, Marion Kraske, politologinja i Direktorica Fondacije Heinrich Boll u Sarajevu, i Alexander Rhotert, politolog i bivši šef kabineta i specijalni savjetnik zamjenika visokog predstavnika (SDHR) u osoblju Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR).

Oni svoju analizu započinju konstatacijom da je i prije Schmidtovog imenovanja za Visokog predstavnika bilo sumnje u njegove kvalifikacije za ovu odgovornu funkciju. Objašnjavaju Schmidtovu ulogu da osigura implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali navode da “nažalost, to već godinama nije prioritet federalnih vlada (Njemačke)”.

Navode da je Njemačka preuzela veliku odgovornost kada je Angela Merkel imenovala Schmidta na ovu važnu funkciju, te da obavljanje zadataka na toj poziciji zahtijeva “visok stepen diplomatske vještine, nepristrasnosti, neutralnosti, regionalne stručnosti i takta”.

“Schmidt je mnogo puta pokazao da nema sve što je potrebno da svoju funkciju obavlja na neutralan i odgovoran način. To se javno pokazalo jasnim više puta u njegovim kontaktima sa predstavnicima štampe i mirnim demonstrantima u ljeto prošle godine. Optužbe i stvarno nedolično ponašanje od strane Schmidta se povećavaju. Oni uključuju pristrasnost, nepotizam i nesposobnost za obavljanje funkcije”, ističu oni.

“Schmidtov odnos prema Beogradu nadmašuje njegova blizina Zagrebu”

Upozoravaju da je Schmidt “u više navrata potvrdio vladama u Beogradu i Zagrebu da one navodno imaju “umjeren i smirujući uticaj” na mirovni proces u Bosni, iako se kao bivše zaraćene frakcije više puta miješaju u unutrašnje stvari zemlje”.

Spominju također naustavnu proslavu 9. januara, ali ne u kontekstu Schmidtovog pisma.

Navode činjenicu da je Schmidt 1. februara “tokom sastanka sa premijerkom Srbije Anom Brnabić, pohvalio ulogu Beograda u Bosni kao “iskrenog kolege i prijatelja”, iako je 9. januara Brnabić uputila zvaničnu vladinu delegaciju koju je predvodio ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić na nelegalnu i neustavnu paravojnu paradu u Istočno Sarajevo povodom 31. godišnjice osnivanja Republike Srpske”.

Ističu da vlada Srbije otvoreno propagira stvaranje “srpskog sveta” – analognog “ruskom svetu” – “političkog i državnog prostora u čijim granicama moraju da žive svi Srbi”.

“Kao i prošle godine, Schmidt nije kritizirao Dodikovo antidržavno ponašanje niti učešće Vlade Srbije. Kao rezultat toga, nije bilo nikakvih sankcija. Godinu ranije čak i ratni zločinac Vinko Pandurević, osuđen za genocid u Srebrenici, bio je u delegaciji Vlade Beograda. I u to vrijeme Schmidt je ćutao”, istakli su.

Dalje konstatuju da “Schmidtov odnos prema Beogradu nadmašuje njegova blizina Zagrebu”.

Navode a je Schmidt 2020. godine odlikovan hrvatskim Ordenom “Ante Starčević” u hrvatskoj ambasadi u Berlinu, te da “Schmidtu nije smetalo to što su ga dobijali i oni koje je Haški tribunal osudio”.

Zatim se osvrću na izmjene Izbornog zakona koje je Schmidt uveo 2. oktobra prošle godine, navodeći da je on tako “ispunio zahtjeve hrvatskog HDZ-a” koji su u rezoluciji Bundestaga iz jula 2022. Godine osuđeni kao “nacionalistički”.

“Ovo nametanje izazvalo je brojne proteste, posebno civilnog društva, ali i parlamentaraca OEBS-a i EU. Navodi se da su ovi zakoni dijelom napisani u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova. Plenkovićeva vlada u Zagrebu promjenu izbornog zakona u skladu s HDZ-om i službeno je proslavila kao uspjeh”, navode oni.

Konstatuju da “ovo jača poziciju nacionalista i slabi male, uglavnom liberalne i multietničke stranke”.

Također upozoravaju na Schmidtovu “trivijalizaciju izborne manipulacije”, citirajući nezavisnu organizaciju za posmatranje izbora “Pod lupom”, koja je ustanovila da je na oktobarskim izborima došlo do “masovne izborne prevare, posebno na izborima za predsjednika Republike Srpske”.

Kritikuju Schmidta da je “banalizirao” izbornu prevaru govoreći o “manjim nepravilnostima nego prošli put”, te da je i organizacija Transparency International zaključila da je Schmidtova intervencija “produbila” političku krizu u zemlji”.

Upozoravaju i da se Schmidt pojavljuje u “radikalnim krugovima, što njegovu traženu “nezavisnu, nepristrasnu ulogu” svodi na apsurd”.

“Schmidt dozvoljava Zagrebu i Beogradu da ga eksploatišu”

Kao primjer ove tvrdnje su naveli da je Schmidt, tokom Svjetskog prvenstva u Kataru, snimljen kako prati utakmicu Hrvatska-Maroko u Kiseljaku “ispred zastave ilegalne hrvatske ratne paradržave “Herceg-Bosne”, čije je šestočlano vodstvo Haški tribunal za ratne zločine osudio na 120 godina zatvora”.

“Na ovoj manifestaciji puštena je muzika hrvatskog fašističkog pjevača Marka Perkovića “Thompsona”, kojem je zabranjen nastup u EU. “Thompson” veliča hrvatski fašizam iz Drugog svjetskog rata po milosti Hitlera i pjeva dijelove Bosne pod hrvatskom dominacijom (“Herceg-Bosna”) kao dio Hrvatske. Krajnje nedostojanstveno, neprihvatljivo okruženje za “čuvara” Dejtonskog mirovnog sporazuma”, ističu oni.

“Ukratko, može se reći da Schmidt dozvoljava Zagrebu i Beogradu da ga eksploatišu. Ostaje da se vidi da li je svjestan toga ili ne. U svakom slučaju, rezultat je poražavajući: umjesto da brani integritet i suverenitet Bosne i jača državu, kako nalaže njegova kancelarija, on brani one koji rade na potkopavanju i uništavanju države, a Beogradu i Zagrebu izdaje kart-blanš (potpunu slobodu)”, pišu Kraske, Dauster i Rhotert.

Na kraju navode da su ovo samo neki od brojnih slučajeva i skandala koji “ilustruju Schmidtovu neprikladnost za svoj položaj”.

“On osujećuje rezoluciju Bundestaga o Bosni iz ljeta 2022. godine i direktno promovira one snage koje se još uvijek drže ratnih ideologija iz 1990-ih. U pogledu bezbjednosne politike, ovakav pristup nije u interesu ni Evrope ni Nemačke. On nanosi veliku štetu Uredu visokog predstavnika, krhkoj državi Bosni i ugledu Njemačke. Savezna vlada bi stoga trebala povući Schmidtu povjerenje i razriješiti ga mandata”, pozivaju oni na kraju.