Iako su mnogi najavljivali skori početak velike ukrajinske ofanzive, a neki čak i tvrdili da je već počela, ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov je u intervjuu za estonsku televiziju izjavio da ofanziva neće krenuti prije kraja aprila ili početka maja.
Tako je Reznikov samo potvrdio ono što se zapravo znalo jer je puno razloga zbog kojih velika proljetna ukrajinska ofanziva ne može krenuti ranije.
Puno Ukrajinaca na obukama van zemlje
Prvi i najvažniji razlog je što je velik broj ukrajinskih vojnika, više od 11 hiljada, na raznim obukama izvan Ukrajine. Među njima su i posade borbenih vozila. Prva grupa posada za britanske Challengere 2 završila je obuku te su prvi britanski tenkovi isporučeni u Ukrajinu.
Obuka prvih posada za Leoparde 2 u Njemačkoj i Poljskoj privodi se kraju, a isporuke tih tenkova su upravo u toku. Obuka posada za te tenkove u Španiji je dovršena. Dovršavaju se i obuke posada za američka borbena vozila pješaštva Bradley i njemačke Mardere. Isto tako i nove posade za samovozne haubice. Pripreme za ofanzivu su u završnoj fazi, ali još uvijek traju.
Prvi zapadni tenkovi već su stigli u Ukrajinu, no proći će sedmice dok stignu svi. Istovremeno Ukrajinci već isporučene tenkove Leopard 2A4 opremaju dodatnim eksplozivno-reaktivnim oklopom Kontakt.
Treći razlog je što je rano proljeće u Ukrajini skoro uvijek s puno padavina. Ni ovo nije izuzetak pa su sve oranice jedva prohodne i za gusjeničare. Ranoproljetne kiše odlične su za žitarice ali su katastrofa za velike ofanzive.
Zbog svega ovog, ali i činjenice da ukrajinska vojska još uvijek formira osam ofanzivnih brigada (Гвардії наступу – gardijske jurišne) te tek treba započeti s formiranjem nekoliko pričuvnih, izglednije je da će velika ukrajinska proljetna ofanziva biti u maju. Iako je za očekivati jednu obimom manju, ali po svemu ostalom itekako važnu protuofanzivu kod Bahmuta.
Jedino protuofanzivom ukrajinske snage mogu okončati bitku za Bahmut. U protivnom će ruske snage nastaviti jurišati na grad bez obzira na gubitke, dok na kraju ne slome odbranu. S obzirom na to da je predsjednik Zelenski vezao odbranu Bahmuta s opstojnošću Ukrajine, takva je opcija za Kijev neprihvatljiva, piše Index.hr.
Zelenski je priznao da bi ga poraz u Bahmutu mogao natjerati na kompromise s Putinom. Vojno gledano, Bahmut je beznačajan, no postao je ogroman simbol ukrajinskog otpora. Zelenski zna da društvo suočeno s takvom krizom kao što je agresija preživljava isključivo u svijetu simbola i ideala, pa se boji da bi gubitkom Bahmuta Putin mogao preokrenuti smjer rata u svoju korist.
S druge strane, odluka o upornoj odbrani Bahmuta bila je lična odluka Zelenskog te bi taj poraz bio više njegov nego ukrajinske vojske.
Rusi se hvale da su uništili oružje koje Ukrajinci ni nemaju
Rusko ministarstvo odbrane je u utorak (28. februara) objavilo da je srušilo projektil GLSDB. Ogroman je to uspjeh jer ukrajinska vojska još uvijek nije dobila to oružje. Dapače, niko u svijetu trenutno nema to oružje. Ground-Launched Small Diameter Bomb (GLSDB) zajedno su razvili Boeing i Saab još 2019. godine.
Međutim, kako ni Pentagon ni švedsko ministarstvo odbrane nisu bili zainteresirani za kupnju, a Boeing i Saab nisu uspjeli pronaći druge kupce, serijska proizvodnja nikad nije pokrenuta. U ovom trenutku i Boeing i Saab intenzivno rade na uspostavi opskrbnog lanca s kooperantima te će Ukrajina prve GLSDB projektile dobiti krajem ove ili početkom 2024. godine.
Tvrdnja ruskog ministarstva odbrane da je ruski PZO oborio GLSDB projektil zapravo nije ništa neobično. Isto je ministarstvo mjesecima uporno tvrdilo da je uništilo dvostruko više višecijevnih lansera HIMARS i MLRS nego što ih je Ukrajina dobila.
Daleko najveći biser glasnogovornik ruskog ministarstva odbrane, general-bojnik Igor Konašenkov, imao je 12. januara ove godine kad je ustvrdio da su ruske snage u Ukrajini uništile četiri Bradleyja u trenutku kad ni jedan Bradley nije krenuo iz SAD-a u Ukrajinu. Vijest o obaranju GLSDB-a samo je nastavak tradicije.
Istovremeno je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo dobilo i u borbama upotrijebilo vođene bombe JDAM-ER pa bi ta vijest bila znatno uvjerljivija.
Rusi otkrili šta Ukrajinci koriste
U međuvremenu je rusko ministarstvo odbrane otkrilo čime Ukrajinci gađaju ciljeve izvan dometa projektila GMLRS koji se lansiraju iz HIMARS-a i MLRS-a – balističkim projektilima Hrim-2 (Sapsan). Taj je projektil razvijen u Ukrajini i ima najveći domet od 280 km. I prije se špekuliralo jesu li Ukrajinci upotrijebili Hrim-2 projektile za napad na vojne baze smještene na Krimu, pa čak i na Krimski most.
Time što je rusko ministarstvo odbrane izjavilo da su oborili jedan Hrim-2 potvrdilo je da ga Ukrajinci koriste u borbama. Jedini je problem što tamošnja vojna industrija ne može proizvesti puno tih projektila, možda nekoliko godišnje. Ukrajinci su prije ruske agresije razvijali varijantu s dometom od 500 km, pa bi postalo jako zanimljivo kad bi uspjeli proizvesti nekoliko tih projektila.
