Prema RTS-u, oko 30 milijuna ljudi u Europi pati od zdravstvenih problema povezanih s astmom, a više od milijun ljudi godišnje bude hospitalizirano zbog ovog stanja. Posljedice astme rezultiraju procijenjenim gubitkom od 15 milijuna radnih dana. U Srbiji je statistika o astmi prilično zabrinjavajuća, oko 10 posto stanovništva boluje od astme. Oni s najtežim oblicima astme liječe se na Institutu za pulmologiju u Beogradu.
Dr Mihailo Stjepanović, direktor Instituta za pulmologiju, u intervjuu za RTS kaže da je prevalencija astme u stalnom porastu. Za to su djelomično krivi različiti čimbenici rizika, poput pušenja, zagađenog zraka, nezdravog načina života, pretilosti i tjelesne neaktivnosti. Svi ti čimbenici igraju ulogu u razvoju astme, smatra Stjepanović.
Prema riječima dr. Stjepanovića, Zavod primjenjuje biološki pristup terapije za oko 90 pacijenata, dok se oko 300 pacijenata liječi najnovijim oblikom terapije. Doktorica Stjepanović pojašnjava da su simptomi astme kašalj, hripanje u prsima i osjećaj nedostatka zraka koji se mogu javiti tijekom noći i biti znak da je potrebna liječnička pomoć. U početku se provodi spirometrija kako bi se potencijalno identificirala astma.
Prema njegovim riječima, na stanje astmatičara mogu utjecati alergeni, značajna kolebanja temperature i vlažnosti zraka. Srećom, moderno biološko liječenje omogućuje pacijentima održavanje visoke kvalitete života, pa čak i nastavak roditeljstva. O tome se raspravljalo na nedavno održanom stručnom skupu i tribini o astmi, gdje su i pacijenti imali priliku sudjelovati.
