U roku od dva tjedna građani Srbije koji imaju stambene kredite primit će pismo od svoje banke, neželjeno. Pismo će obavijestiti oko 150.000 vlasnika stanova u Srbiji o praktičnoj obavijesti o povećanju njihovih mjesečnih rata 30. lipnja. Ovaj datum je značajan jer se tada usklađuju i tromjesečni i šestomjesečni Euribor, što je jedinstvena pojava dva puta godišnje, u lipnju i prosincu. Ovaj popis će obuhvatiti sve primatelje, što je neuobičajena okolnost.
Prema najnovijim statističkim podacima, Euribor 6M, koji ima rok od šest mjeseci, trenutno iznosi 3,822 posto. U međuvremenu, Euribor 3M i 1M, s tromjesečnim odnosno jednomjesečnim terminima, su na 3,572 posto i 3,355 posto. Na temelju trenutne putanje, očekuje se da će te brojke blago porasti do 30. lipnja, što je datum kada će nove stope Euribora biti primijenjene za otplate kredita.
Nakon odluke Europske središnje banke rate kredita ne rastu odmah. Međutim, poslovne banke će svojim klijentima na određene datume uskladiti prethodne rate tako što će im dati nove rate. Važno je napomenuti da jedan od ovih datuma još nije došao.
Šestomjesečni Euribor je izraz kojim se opisuje proces usklađivanja rata kredita. Ova se prilagodba provodi samo dva puta godišnje, točnije 30. lipnja i 31. prosinca.
Obroci tromjesečnog Euribora podložni su usklađivanju svakog kvartala. Presudni datumi za ove prilagodbe su 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca.
Otplate za ove kredite mijenjaju se mjesečno u skladu s jednomjesečnim Euriborom.
Krajem lipnja očekuje se eskalacija rata, što će za većinu pojedinaca rezultirati rastom kamata od preko 100 eura mjesečno zbog povećanja kamata u Srbiji.
Tanja Z. je u ožujku 2022. dobila kredit od 80.000 eura uz fleksibilnu otplatu za kupnju stana u Srbiji. U početku je njezina mjesečna rata iznosila 400,5 eura. No, zbog volatilnosti euribora, uz koji je vezan njezin kredit, njezine su uplate postupno rasle. Od početka ove godine njezina je mjesečna rata porasla na 550 eura. Europska središnja banka prošlog je četvrtka povećala referentnu kamatnu stopu za 0,25%, što znači da će Tanjine uplate od 30. lipnja porasti na 601 euro, zaokruženo, počevši od 30. lipnja. To je povećanje od 201,5 eura u odnosu na vrijeme kada je prvi put podigla kredit.
Odluka Europske središnje banke (ECB) o podizanju referentne kamatne stope neće utjecati samo na Tanju u Srbiji. Ovo povećanje će uzrokovati i povećanje vrijednosti euribora, za koji su vezani svi eurski krediti u Srbiji. Dakle, Tanja će ovom odlukom plaćati 51 euro više u ratama.
Koliko će rasti kamate na stambene kredite?
Prema riječima ekonomista Ljube Savića, šteta je što nedavno povećanje kamata ECB-a neće biti posljednje u ovoj godini.
Savić tvrdi da i ECB i američki FED, kao i naša središnja banka, trenutno razmatraju dvije opcije za eventualno povećanje kamata od 0,25 posto. Primarni cilj je suzbijanje inflacije najučinkovitijim dostupnim mjerama. Međutim, s obzirom na trenutačno stanje inflacije, koja u nekim područjima raste, dok u drugim stagnira, nema jamstva da će se smanjiti. Kako bi smanjile inflaciju, središnje banke nastoje smanjiti potražnju za novcem snižavanjem njegove cijene. Ovo smanjenje potražnje bi u teoriji trebalo dovesti do smanjenja inflacije.
Prema Savićevim zapažanjima, očekivani rezultati ne ostvaruju se uvijek jer je inflacija za mnoge europske nacije, pa tako i za Srbiju, pretežno uvozna.
Važnost cijena energije, nafte i plina ne može se precijeniti, budući da se gospodarstvo Europe uvelike oslanja na azijsko gospodarstvo. Jedini način da se država izbori s ovim problemom je povećanje cijene svojih usluga, što je trend za koji se, nažalost, očekuje da će nastaviti rasti. Ovo je zabrinjavajuće za pojedince koji su podigli kredite u eurima. Savić smatra da bi bilo dobro kada bi inflacija neko vrijeme ostala stabilna.
Iako postoji tračak pesimizma, Savić također pozitivno gleda na budućnost.
Savić predviđa da će se rok između korekcija ključnih kamatnih stopa malo produžiti. To je zbog dvostruke uloge ECB-a u borbi protiv inflacije, a istovremeno ometa proizvodnju. Visoki troškovi zaduživanja ograničavaju mogućnosti zapošljavanja i smanjuju plaće, ostavljajući manje novca u proračunima pogođenih zemalja. Kao rezultat toga, svaka odluka o povećanju referentnih kamatnih stopa sigurno će biti sporna.
