Zašto ponovo poskupljuje gorivo i koja još poskupljenja lančano možemo očekivati? Kako BiH može slijediti pozitivne primjere zemalja gdje je inflacija već smanjenja kao u Španiji. O kreditnom rejtingu i očekivanjima kada je riječ o kamatnim stopama razgovaramo sa ekonomistom, Igorom Gavranom.
Prethodno poskupljenje se moglo opravdati privremenim rastom cijena na svjetskom tržištu, ali najnovije poskupljenje, kako ističe Gavran, zaista je nemoguće objektivno objasniti.
“Obzirom da cijene na svjetskom tržištu, ne da nisu rasle već su i padale prethodnih dana, objašnjenje treba tražiti od distributera ali drugog osim korištenje prilike i situacije da se dodatno zaradi, ja zaista ne vidim“, kaže naš gost ovog jutra.
Ono što je problematično jeste što većina država ima svojevrsne formule za određivanje cijena goriva, iako je formiranje cijena na tržištu formalno slobodno, upravo takve formule vlada sprječavaju da se cijene povećavaju po vlastitom nahođenju. U Bosni i Hercegovini toga nema, kaže ekonomista.
Obično nakon poskupljenja cijena goriva, distributeri povećaju cijene i ostalih životnih proizvoda, međutim, Gavran pojašnjava da “ne bi trebalo poskupiti ništa jer su cijene u BiH nerealno visoke”.
Naglašava da uvijek kada gorivo poskupi mnogi to iskoriste kako bi podigli cijene svojih proizvoda.
“U BiH inflacija je bila najviša u posljednjih nekoliko decenija. Stopa rasta cijena je i dalje viša od kapitalnih roba koje se manje troše. Inflacija opterećuje kućne budžete i privredu“, dodaje on.
Rješavnje problema inflacije u BiH je prošlo nezapaženo jer ga nije ni bilo, a postoje brojni prijedlozi stručnjaka poput suspenzije akciza, ili umanjenjenje stope PDV-a koji nisu ni došli na dnevni red.
“Španija je, na primjer, napravila značajno ograničenje stopa poreza na prehrambene osnovne životne poreze, te dodatno oporezovala ekstraprofit onih koji su iskoristili situaciju da povećaju svoje cijene”, rekao je Gavran.
