Klimatizacija je postala standard u savremenom životu, posebno u vrućim periodima, kojih je, zahvaljujući klimatskim promjenama, sve više. Iako su klima uređaji za mnoge neizostavan dio svakodnevice, ima i onih koji ih izbjegavaju zbog straha od potencijalnih negativnih efekata na zdravlje. Često se postavlja pitanje: Da li je klima-uređaj zdrav ili ne? Koji strahovi su opravdani, a koji nisu?
Prednosti korištenja klima uređaja
Smanjenje rizika od toplotnog udara: Ekstremne vrućine su drugi najveći uzrok smrti od vremenskih nepogoda, odmah iza ekstremne hladnoće. Prema istraživanju objavljenom u časopisu „The Lancet“, između 2000. i 2019. godine približno 489.000 smrtnih slučajeva godišnje može se pripisati toploti, od kojih se 45% dešava u Aziji, a 36% u Evropi. Klima uređaj može doslovno spasiti živote održavanjem tjelesne temperature i smanjenjem rizika od toplotnog udara.
Poboljšanje zdravstvenog stanja pacijenata: Studija objavljena u časopisu „BMC Public Health“ pokazala je da su HVAC (sistemi za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju) korisni za oporavak pacijenata u bolnicama. Korištenje HVAC sistema smanjilo je broj slučajeva srčanog stresa, ubrzalo oporavak i povećalo fizičku aktivnost. Također, smanjena je smrtnost pacijenata i skraćeno vrijeme boravka u bolnici za pacijente s respiratornim oboljenjima.
Poboljšanje kognitivnih funkcija: Harvardska škola za javno zdravlje sprovela je studiju koja je otkrila da povišene temperature u neklimatizovanim prostorijama tokom toplotnog talasa negativno utiču na kognitivne funkcije mladih zdravih osoba. Studija je pratila 44 studenta iz Masačusetsa, od kojih su neki živjeli u zgradama sa klima uređajem, a drugi bez nje. Nalazi su pokazali da su studenti u zgradama bez klimatizacije imali lošije rezultate na testovima kognitivnih funkcija, uključujući vrijeme reakcije i radnu memoriju.
Negativni efekti korištenja klima uređaja
Suhi zrak: Kondenzacija vlage iz zraka pri hlađenju može dovesti do isušivanja kože, očiju i sluzokože, što u nekim slučajevima može izazvati iritaciju disajnih puteva. Takođe, ljudi u klimatizovanim prostorima često piju manje vode jer ne osjećaju žeđ kao na visokim temperaturama, što može dovesti do dehidracije.
Smanjena termoregulacija: Redovno, dugotrajno provođenje vremena u klimatizovanim prostorima smanjuje izloženost prirodnoj toploti, pa tijelo ne mora da se prilagođava visokim temperaturama kao inače. Ova smanjena izloženost može smanjiti termoregulatorne sposobnosti tijela i učiniti ga manje efikasnim u upravljanju toplotom kada je to potrebno.
Povećan rizik od respiratornih infekcija: Suh zrak može isušiti sluznicu respiratornog trakta koja inače služi kao barijera protiv bakterija i virusa, što može povećati rizik od respiratornih infekcija. Kod ljudi sa hroničnim respiratornim bolestima, kao što su astma i hronična opstruktivna plućna bolest (HOBP), isušivanje zraka može pogoršati simptome.
Nakupljanje bakterija i buđi: Ako se klima uređaji ne održavaju pravilno, u njima se mogu nakupiti bakterije i buđ. Udisanje zraka kontaminiranog ovim mikroorganizmima može izazvati respiratorne probleme i alergijske reakcije. Legionarska bolest, uzrokovana bakterijom Legionella pneumophila, može se širiti kroz sisteme klimatizacije u velikim zgradama, iako je rizik od zaraze od uobičajenih kućnih klima uređaja znatno manji.
Nagla promjena temperature: Nagla promjena temperature prilikom prelaska iz klimatizovanih prostora na grijanje može izazvati bronhokonstrikciju, posebno kod ljudi sa astmom ili HOBP-om. Hladan zrak iz klimatizovanih prostora može iritirati disajne puteve, a zatim iznenadno izlaganje toplom zraku može ih dodatno iritirati, što može izazvati kašalj i otežano disanje.
Uticaj na kardiovaskularni sistem: Nagla promjena temperature može biti stresna za kardiovaskularni sistem. Ljudi sa postojećim srčanim problemima mogu doživjeti pogoršanje simptoma, kao što su bol u grudima i kratak dah. Visoke temperature povećavaju rad srca i opterećenje krvnih sudova, što može biti opasno za osobe sa hipertenzijom ili srčanim oboljenjima.
Preporuke za smanjenje negativnih efekata
Redovno održavanje: Čišćenje ili zamjena filtera svakih nekoliko mjeseci i profesionalni servis najmanje jednom godišnje smanjuju rizik od stvaranja bakterija i buđi.
Podešavanje temperature: Podešavanje temperature klima uređaja na nivo koji je samo nekoliko stepeni niži od spoljne temperature smanjuje stres za tijelo.
Ovlaživači zraka: U klimatizovanim prostorijama može biti korisno ugraditi ovlaživače zraka kako bi se spriječilo isušivanje kože i sluzokože.
Ventilacija: Obezbeđivanje dovoljnog protoka svježeg zraka smanjuje rizik od nakupljanja štetnih gasova i poboljšava ukupni kvalitet zraka.
Pravilan pravac zraka: Zrak iz klima uređaja ne bi trebalo da bude usmjeren direktno na ljude kako bi se postigla ravnomjernija distribucija ohlađenog zraka.
Klimatizovani prostori uglavnom nisu štetni po zdravlje. Naprotiv, mogu biti korisni za zdravlje i mogu spasiti živote, pod uslovom da se klima uređaji pravilno koriste i održavaju. Kao i kod svih tehnologija, ključ je umjerenost i pravilna upotreba. Klima uređaji, kada se koriste odgovorno, nezaobilazan su alat u borbi protiv ekstremnih vrućina i njihovih negativnih efekata na zdravlje.
