Dakle, u Bosni imaju pravo veta, ali istovremeno imaju i teritorijalizaciju svog prisustva. To je ono čemu teže na Kosovu, dok nastavljaju ne prihvati zločine počinjene tokom rata na Kosovu i održavati dobre odnose sa Kremljom”, rekao je Kurti.
Premijer Kosova Albin Kurti mišljenja je da Beograd želi jednu RS unutar Kosova, kao što ima u BiH, te da zajednica srpskih općina nema za cilj povećanje prava Srba, već teritorijalizaciju tih prava.
OGLAS
“Dakle, u Bosni imaju pravo veta, ali istovremeno imaju i teritorijalizaciju svog prisustva. To je ono čemu teže na Kosovu, dok nastavljaju ne prihvati zločine počinjene tokom rata na Kosovu i održavati dobre odnose sa Kremljom”, rekao je Kurti.
Na konstataciju da je mišljenja da ne želi da ima RS unutar Kosova i da SAD insistiraju da neće dozvoliti RS na Kosovu, Kurti je upitan zašto ne veruje američkoj garanciji oko ovoga?
“Naravno da Beograd želi jednu RS unutar Kosova, kao što ima u BiH. Vi znate da Srbija de jure priznaje BiH, ali de facto ne. I ne kriju namjeru da stvore RS u okviru Kosova. Smatramo da takav rizik postoji, ali moramo biti oprezni, budni i ne dozvoliti to”, kazao je Kurti u razgovoru za Radio Slobodna Evropa.
Brojna neslaganja
Dodaje i činjenicu da ako je nešto malo bolje od RS, nije nužno i dobro.
“Dakle, ako kažemo da neće biti baš RS kakva ona jeste, to nije garancija da ako nije RS, onda je sve u redu. Više puta sam naglasio da ne poričemo da su naši prethodnici pravili velike greške i da su u naslijeđe ostavili stanje sa kojim se suočavamo. Međutim, s druge strane, moramo ponoviti da Zajednica opština sa srpskom većinom, koja je zasnovana na prijedlogu bivšeg predsjednika Finske Martija Ahtisarija, sve dok je jednoetička, to Ustav Kosova ne trpi”, rekao je.
Govoreći o evropskom planu za normalizaciju odnosa, Kurti je rekao da mu on nije predstavljen u formi “uzmi ili ostavi”, već kao platforma za dalju diskusiju. Ponovio je da je evropski prijedlog dobra osnova za razgovor, ali je rekao da ne sadrži sve ono što bi Kosovo željelo.
Kurti je rekao i da očekuje intenzivan dijalog sa Srbijom, kako bi dogovor bio postignut u pomenutom vremenskom okviru, a to je mart 2023. godine.
Nametanje Zapada
Na pitanje da li postoji neka vrsta Zajednice koja bi mu bila prihvatljiva, Kurti je rekao da Kosovo ima Asocijaciju kosovskih općina i da su tamo i općine sa srpskom većinom.
“Ja sam za Zajednicu koja je razvojna, demokratska, zasnovana na evropskim vrijednostima, a ne na nacionalnoj pripadnosti. Nacionalna pripadnost ne treba biti osnova Zajednice općina”, kazao je.
Prema njegovim riječima, čak je i prijedlog bivšeg predsjednika Finske dao pravo veta na toliko stvari u Skupštini Kosova predstavnicima srpske manjine, upravo zato što nije dozvoljena teritorijalizacija prava.
Tokom intervjua za RSE Kurti je rekao i da je dobio upozorenja o mogućnosti smanjenja podrške Zapada, ukoliko Kosovo ne bude konstruktivno u dijalogu sa Srbijom, ali je ocijenio i da je Kosovo konstruktivna strana u tom procesu.
Dodao je i da je trenutni evropski prijedlog dobra osnova, ali da se mora doraditi i biti precizniji.
SB
