Premijer Kosova Albin Kurti u intervjuu za DW ocijenio je da je francusko-njemački prijedlog dobra osnova za razgovore, ali ponavlja da je protiv formiranja Zajednice srpskih opština, jer to vidi kao aparthejd.
Kosovski premijer Albin Kurti rekao je da je posljednji prijedlog sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, iza kog su stale Evropska unija i SAD, čvrsta platforma za korak naprijed. On je dodao da za sada nema planova o sastanku s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali je izrazio nadu da će se pregovori na visokom nivou nastaviti.
„Prijedlog EU, koji je u principu prihvaćen, treba dalje da se elaborira, jer su mnogi koncepti u prijedlogu generički i moramo dalje da razgovaramo o mehanizmu implementacije, o vremenskom redosljedu implementacije, a posebno o međunarodnim garancijama za ovaj budući sporazum”, rekao je Kurti za DW.
„Tražiti ZSO prije priznanja je kao tražiti šoljicu kafe bez šoljice”
On je, međutim ponovio da potpunoj normalizaciji odnosa mora prethoditi uzajamno priznanje kao centralni dio. „Ne možemo da dozvolimo da kola idu prije konja. Tražiti bilo kakvu vrstu asocijacije, prije međusobnog priznanja, je kao tražiti šoljicu kafe bez šoljice. Nije moguće”, ocijenio je Kurti.
Za dio Briselskog sporazuma, koji predviđa formiranje Zajednice srpskih opština, kosovski premijer kaže da sadrži rasističke elemente i ponavlja da je kao takav već odbijen od strane Ustavnog suda Kosova. „To je aparthejd. Ja sam protiv toga”, ocjenjuje Kurti. „Kad smo prije 15 godina proglasili nezavisnost, na Kosovu je bilo 93 odsto Albanaca i rečeno nam je u međunarodnoj zajednici da se Kosovo ne može proglasiti albanskom nezavisnom državom, već́ multietničkom. Insistiranje sada na etničkoj asocijaciji opština, je čudno i neprihvatljivo”, dodaje Kurti.
On je pozvao Srbiju da prva formira zajednice u Preševskoj dolini ili Sandžaku i pokaže na svom primjeru kako bi taj model trebalo da funkcioniše. „Ali mislim da to nije ideja za ljude, za povećanje prava za građane, već́ za teritorijalno proširenje. U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu, Srbija daje stotine miliona evra da se Srbi ne integrišu. Dakle, koncept srpskog svijeta, kao novog naziva za Veliku Srbiju, živi instrumentalizujući Srbe gdje god da su.”
Na pitanje o tome na koji način planira da vrati Srbe u kosovske institucije, Kurti je rekao da oni gradonačelnici, koji su podnijeli ostavke, više ne mogu da se vrate, već će morati da budu organizovani novi izbori.
„S druge strane, mi smo veoma zainteresovani da što više Srba konkuriše da postanu policajci na Kosovu. Do sada se nije prijavilo dovoljno, ali se broj povećava, tako da se nadamo. Ne želim da zamjenjujem Srbe Albancima na sjeveru, ali nećemo ni prestati da sprovodimo vladavinu prava na celoj teritoriji”, rekao je Kurti.
On je još jednom pozvao Srbe da vjeruju Vladi Kosova i prijave se za posao, obećavajući da im za to „neće biti potrebne članske karte Srpske liste” kao što je to, kako kaže, ranije bio slučaj.
„Srbija nije normalna zemlja”
Govoreći o 15 godina od proglašenja nezavisnosti, Kurti je ocijenio da je Kosovo dvostruko uspješna priča – o „borbi za oslobođenje jednog naroda” i izgradnji demokratije praćene ekonomskim razvojem.
Odnosi Srbije i Kosova, međutim, nisu normalni, kaže Kurti, ali smatra da je to posljedica toga što Srbija nije normalna zemlja. „Kosovo je normalna demokratska zemlja. Srbija nije. Čak i prema Freedom House, Kosovo ima demokratski režim, a Srbija je hibridni režim, što je eufemizam za autokratiju.”
On je ponovio optužbe na račun zvaničnog Beograda da je instruisao Srbe da napuste institucije, a „kriminalce na sjeveru” da se skrivaju iza naroda i nacionalnog identiteta. „Zbog straha od vladavine prava oni su podigli barikade i isto tako, iz straha od vladavine prava, odlučili neposredno pred Novu godinu da ih uklone”, rekao je Kurti. „Naša policija nikoga ne juri ni po etničkoj pripadnosti, ni po nacionalnom identitetu, već́ samo prema njihovim postupcima i ponašanju, bilo da je u pitanju pojedinac ili grupa.”
Ne isključujemo mogućnost agresivnih napada Srbije
Ukoliko dogovori propadnu, nije nemoguće da dođe i do novog rata, smatra Kurti. „Ne kažem da će nas napasti ove ili sljedeće nedjelje. Ali takođe jačamo naše bezbjednosne i odbrambene kapacitete”, rekao je kosovski premijer.
On je podsjetio na bliske veze Srbije i Rusije, posebno u vojnom domenu i rekao da su nakon ruske invazije na Ukrajinu i oni na oprezu. Posebno nakon što je Srbija oko granice s Kosovom već rasporedila 48 ofanzivnih operativnih baza. „28 je vojnih, 20 je žandarmerijskih, s 50 do 150 naoružanih ljudi u svakoj od ovih ofanzivnih operativnih baza, gdje je viđeno mnogo plaćenika Vagner grupe i Noćnih vukova kako kruže i kako se organizuju. Neki od njih su došli i na barikade na sjeveru s parolama kojima dominiraju poruke ‘moli se Bogu i drži se Rusije”, tvrdi premijer Kosova. „Zbog toga moramo da budemo oprezni. Ne isključujemo mogućnost agresivnih napada Srbije.”
