Tužilaštvo BiH pozvalo je na saslušanje u svojstvu svjedoka i Zoru Vidović, ministricu finansija Republike Srpske, a u vezi sa istragom u predmetu “napad na ustavni poredak”. O Ustavu BiH i Dejtonu nadaleko se komentariše. Pravo na to – još jednom je, uzeo sebi predsjednik Srbije, pa je u intervjuu za RTS kazao da su mu međunarodni predstavnici kazali da bi imovina BiH trebala kroz šest mjeseci preći na nivo RS. No, za sada nije jasno o kojim zvaničnicima je riječ.
Aleksandar Vučić u razgovoru za RTS kazao je kako sankcije Dodiku neće prihvatiti. S druge strane svojim komentiranjem odluka Ustavnog suda BIH o poljoprivrednom i šumskom zemljištu, ali i neustavnom danu entiteta RS pokazao je koliko doista poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, i u konačnici Dejtonski sporazum, jer Ustavni sud jeste dejtonska kategorija.
“Ja se ne slažem sa sankcijama koje su uvedene protiv Dodika, ne zato što sam Srbin, iako je to prirodno, i ne zato što sam predsednik Srbije. Ja sam u lice rekao svim najvažnijim međunarodnim predstavnicima”, rekao je on za RTS.
“Smetaju vam regularne policijske jedinice u Banjaluci, a ne smetaju iregularne jedinice na drugim delovima teritorije sa drugim zastavama, koje nemaju veze sa regularnim zastavama? Kažete – kriv Milorad Dodik. A što ste uzeli Republici Srpskoj šumarstvo i poljoprivredno zemljište, kada po Dejtonu to pripada Republici Srpskoj?”, zapitao je on.
Vučić je naveo da mu ti sagovornici kažu da je u pravu, ali da je potrebno šest mjeseci da se vrate šume i poljoprivredno zemljište u nadležnost Srpskoj.
“Koji su to predstavnici međunarodne zajednice predsjedniku susjedne Srbije obećali da će imovina biti vraćena entitetima za šest mjeseci i po kojoj osnovi je to uopšte pitanje o kojem on može razgovarati sa bilo kim? Za to je zadužena isključivo Parlamentarna skupština BiH”, upozorava Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu i jedan od članova ekpertne grupe koju je inicirao OHR a koja bi trebala predložiti modele novog zakona o imovini.
“A oni će se temeljiti na odlukama Ustavnog suda BiH”, dodaje Cero.
Predsjednik Ustavnog suda BiH, Mato Tadić, još jednom podsjeća zašto je vlasnik imovine država, ne entiteti, odnosno zbog čega su van snage stavljene pojedine odredbe zakona u RS o poljoprivrednom i šumskom zemljištu
“Sukecesor iza bivše države Jugolavije je BiH, ne Federacija, ne RS. I mi kažemo, na razini države treba donijeti okvirni zakon kojm će se postaviti temelje, principe kako će se rješavati pitanje imovine, a onda će to dalje raditi entiteti, kantoni, općine, gradovi, kako će to knjižiti”, rekao je predsjednik Ustavnog suda BiH u intervjuu za N1.
A do tada imovinom se ne može prometovati bez sagalasnosti države:
“Onaj koji je to do sada radio, i dalje gazduje, ali se ne može prometovati imovnom”, dodao je.
Ističe kako se imovinom ne može prometovati.
“Ne može se prometovati. Postoji komisija na nivou države koja može odobriti prometovanje”, pojašnjava Mato Tadić
I onda dolazimo do suštine. Veliki projekti koji su najavljeni sa susjednom Srbijom, Hidroelektrane na Drini, ali i Aerodrom u Trebinju, osim što su sporne po pitanju koncesija, njihova izgradnja se dovodi u pitanje i zbog hiljada hektara zemljišta čiji je vlasnik država BiH a što je jasno utvrđeno upravo odlukama o šumskom i poljoprivrednom zemljištu.
No, ne krše se zakoni samo u Republici Srpskoj. Muharem Cero dodaje:
“Javna dobra su bunar koruptivnog nezakonitog prometovanja tom imovinom. Kako ta dobra, tako i ona iz sukcesije. Radi se o već učinjenim prometovanjima, ali i stavljanju pod hipoteku. Samo evidentiranje faktičkog stanja na terenu prepoznalo bi ne samo pojedince i institucije iz RS, već iz Federacije na svim nivoima. Jer zakon se krši u cijeloj državi. I zbog toga su moguće političke trgovine”, pojasnio je Cero.
Srbija se nalazi u ozbiljnoj energetskoj krizi zbog čega su joj neophodne velike i hitne investicije, u nekoliko je navrata poručio predsjednik Srbije, najavši i kupovinu kapaciteta van granica. Pored Hidroelektrana na Drini čiji je vlasnik zajedničko preduzeće Elektroprvrede RS i Elektroprivrede Srbije, na red su stigle i Hidroelektrane na Trebišnjici. Najavljana je dokapitalizacija, susjedna država Srbija već od ranije iskazala je interes.
N1
