Predstavnici i predstavnice civilnog društva zemalja regiona uputit će, prema saznanjima N1 televizije danas apel zvaničnom Briselu, SAD-u i NATO-u u kome ističu da je pridruživanje zapadnog Balkana Evropskoj uniji geopolitička i geostrateška neminovnost s obzirom na stalne pretenzije Rusije da ovaj region destabilizuje.
Smatraju da efikasnija politika EU nije moguća sve dok zemlje unije balansiraju između principa vrijednosti na kojima EU počiva i jedinstva prilikom donošenja odluka. Ističu da taj odnos ima pogubne posljedice na Zapadni Balkan.
Potpisnici pisma koje će biti upućeno očekuju da budućnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine ne zavisi od politike Beograda koja, kako su naveli, neometano dvije decenije integriše bh. entitet Republiku Srpsku (RS) na svim nivoima (ekonomskom, kulturnom, obrazovnom i informativnom).
Prema njihovim riječima, EU i SAD, osim suzbijanja korupcije i radikalne nacionalne politike, trebalo bi da ohrabre objedinjavanje obrazovnog i kulturnog prostora, kako bi se uz partikularne posebnosti gradio i bosansko-hercegovački identitet.
Samo kulturna osvješćenost i obrazovanje kao temeljne okosnice društva, garantuju integraciju i solidarnost unutar Bosne i Hercegovine. Među potpisnicima ovog pisma nalaze se, između ostalih i bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Vesna Pusić i Zlatko Lagumdžija, univerzitetski profesori Husnija Kamberović, Nerzuk Ćurak i Ivo Komšić, predstavnici iz organizacija civilnog društva regiona – Štefica Galić, Sonja Biserko i drugi.
Ovi potpisnici pisma su zatražili sljedeće:
1. Da se dosljedno vodi politika nepromjenjivosti granica na Balkanu i da se otkloni svaka mogućnost njihovih mijenjanja;
2. Da budućnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine ne zavisi od politike Beograda koja neometano dvije decenije integriše/pripaja bh. entitet Republiku Srpsku (RS) na svim nivoima (ekonomskom, kulturnom, obrazovnom i informativnom). EU i SAD, osim suzbijanja korupcije i radikalne nacionalne politike, trebalo bi da ohrabre objedinjavanje obrazovnog i kulturnog prostora, kako bi se uz partikularne posebnosti gradio i bosanskohercegovački identitet. Samo kulturna osviještenost i obrazovanje kao temeljne okosnice društva, garantuju integraciju i solidarnost unutar Bosne i Hercegovine;
3. Zagovaranje novog izbornog zakona koji bi samo doprinio daljnjoj etničkoj dezintegraciji Bosne i Hercegovine je neprihvatljivo i krajnje je vrijeme da EU i SAD jasno osude i spriječe takvu politiku. Dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini bila bi jasna poruka i Beogradu i Zagrebu i Moskvi da EU i SAD stoje iza suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine;
4. Da Srbija zbog oslanjanja na Rusiju održava Kosovo u stanju zamrznuitog konflikta. Bez međusobnog priznanja Srbije i Kosova region nema evropske perspektive. Kao prvi korak Kosovo treba dobiti viznu liberalizaciju za koju su davno stvoreni uslovi;
5. Da se, kada je u pitanju Crna Gora, snažno i djelotvorno podrži proces evropskih integracija, što je i osnovni proklamovani cilj nove manjinske Vlade Crne Gore. Trebalo bi, također, spriječiti miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore, koje potječu prvenstveno od vladajućih struktura u Srbiji, uz veliku pomoć Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, medija i sigurnosnih službi Srbije, ali i posredno i neposredno Rusije;
6. Da se deblokira situacija u vezi sa Sjevernom Makedonijom u pristupnim pregovorima. Neprihvatljivo je da je Sjeverna Makedonija, koja je ispunila sve zahtjeve EU za dobijanje statusa kandidata, još uvijek na čekanju zbog ucjenjivačkog i destruktivnog odnosa Bugarske;
7. Da se pomogne Albaniji, koja zaslužuje status kandidata. U suprotnom – ohrabruju se druge tendencije i politike – slično kao i u svim drugim zemljama Zapadnog Balkana;
8. Da se jasno stavi do znanja da inicijativa Otvoreni Balkan ne može biti alternativa članstvu u EU. Kancelar Njemačke Olaf Scholz je najavio oživljavanje Berlinskog procesa, što uz pojačanu kontrolu Berlina i Brisela, otvara perspektivu za intenzivniju regionalnu saradnju na kojoj EU insistira, kao osnovi za nastavak evropskog puta za sve zemlje regiona, na osnovu njihovih individualnih zasluga i dostignuća;
9. Da se bez kompromisa nastave i prodube sigurnosni i pravni mehanizmi u svim zemljama Zapadnog Balkana u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala unutar državnog aparata, korporacija i društva u cjelini.
N1
