Govoreći o “legitimnom izboru Hrvata za člana Predsjedništva BiH”, na čemu insistira HDZ, Zornić je kazala kako je to “u suprotnosti sa zdravom pameću”.
Azra Zornić, Bosanka za koju je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrdio da je diskriminirana u izbornom procesu zato što se izjašnjava kao građanka Bosne i Hercegovine, a ne kao pripadnica jednog od konsitutivnih naroda, poslala je pismo međunarodnom izaslaniku za pregovore o izbornom zakonu u BiH Matthewu Palmeru. Upitala je “gdje su Bosanci u ovim pregovorima”.
“Ovaj put nije bilo nikakve reakcije od gospodina Palmera niti Eichhorst, jer ih oboje pominjem u tom mom obraćanju. Oni izbjegavaju razgovor s građanima BiH, jer to nije u skladu s njihovom misijom koju su sebi ovdje zacrtali u BiH. Moje mišljenje je da su oni izlobirani od HDZ-a, Republike Hrvatske i da kontaktiraju samo s onim stranama koje podržavaju etnonacionalističke podjele i raspad ove zemlje. Zato mislim da oni neće uzeti u obzir građanski, civilni sektor i pitati nas za mišljenje”, kaže Zornić i dodaje:
“Svi razgovori u Neumu nemaju nikakvo pravno utemeljene i svi razgovori koji se vode izvan institucija BiH su neprihvatljivi i za mene lično predstavljaju neku vrstu kafanskog sijela, minder politike i tome slično. U Neumu neće biti niti jedan predstavnik građanske opcije, neće biti niti kvalitetne opozicije i ti pregovori su po meni, kako bi rekli u žargonu jalov posao.”
Komentirala je Dodikove poteze kazavši kako on time “utire sebi put kraja svoje političke karijere”.
“Ovo će se reflektovati prvenstveno na njega samog, a pogotovo ne na BiH i nas građane. Nas je dovoljno. Mi smo svi građani BiH, ovih koji se etnički izjašnjavaju sve je manje, a sve više se prihvata termin građanski. Građanski ustav, prava i građanska jednakost”, kaže Zornić.
Istakla je kako je obaveza Bosne i Hercegovine i njenih vlasti da implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava
“Našim političarima trenutnim odgovara da spominju samo presudu Sejdić-Finci, jer se ta prednost odnosi na prava nacionalnih manjina u BiH, kojih imamo 17 u BiH. Međutim moja presuda, presuda Zornić, je najvažnija, ne zato što je moja, nego zato što predviđa prava svih građana BiH u punom kapacitetu. Samo su građani nosioci tzv. konstitutivnosti. Etničke grupe ne mogu imati primat nad građanskim u skladu s Evropskom konvencijom koja štiti individualna prava, a ne prava kolektiviteta. Svi kolektiviteti koji se osjećaju ugroženim, ja ih pozivam neka se obrate Evropskom sudu za ljudska prava, neka prođu postupak i ako tada dokažu da su ugroženi, ja ću to prihvatiti kao legalista”, ističe Zornić.
Govoreći o “legitimnom izboru Hrvata za člana Predsjedništva BiH”, na čemu insistira HDZ, Zornić je kazala kako je to “u suprotnosti sa zdravom pameću”.
” Već je i visoki predstavnim i mnogi prije mene su rekli da gospodin Čović želi takav izborni zakon koji će mu osigurati doživotno mjesto člana Predsjedništva BiH. Dozvolite mi da citiram gospodina Zvonku Jurišića, predsjednika HSP-a. Dakle, nije gospodin Čović jedini koji predstavlja hrvatski narod. Imamo mi tu mnoge druge. Citirat ću gospodina Jurišića. Na proteklim općim izborima HDZ nikada više vlasti nije imao kao od 2018. i jako dobro se dogovara o podjeli tog kolača s SDA. Ako ste vi u stanju blokirati formiranje federalne Vlade, ako ste u stanju blokirati izbor ustavnih sudaca, teško je objasniti nekome da ste majorizirani. I još ću dodati, Krešimir Zubak se također izjasnio i rekao da Dragan Čović prvo štiti svoje interese, a tek onda spominje hrvatski narod”, ističe Zornić i dodaje:
“Kada sam se obratila Evropskom sudu za ljudska prva 2005. godine, politička situacija je bila daleko manje turbulentna nego danas. Ali sam već tada prepoznala o čemu se radi i kuda voli takva politika. Odlučila sam tada da dam svoj mali doprinos u borbi za svoju jedinu domovinu. Ja rezervne nemam. Nemam ništa protiv bilo kojeg naroda, ja samo tražim građansku državu Bosnu i Hercegovinu, s jednakim pravima za svakog pojedinca u ovoj zemlji. Vjerujem da ću dočekati, sigurna sam, ne znam da li ću lično dočekati, ali Bosna i Hercegovina će dobiti građanski ustav. Poslije izbora kada građani dijaspore i domovine daju svoj glas strankama koje su prograđanske. Nakon toga ćemo imati sasvim dovoljno ruku u institucijama sistema da izglasamo i donesemo građanski ustav. Tek onda možemo, ako bude potrebe, razgovarati i o Izbornom zakonu i o svim drugim pitanjima.”
(N1)