Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija, u intervjuu koji je 13.6.2022. godine dao za beogradsku Politiku, između ostalog je govorio i o odnosu dejtonskog uređenja Bosne i Hercegovine i evropskih integracija.
Tako je na pitanje novinara kako uskladiti Dejtonski sporazum sa zahtjevima EU, a pritom riješiti i unutrašnju krizu, Tegeltija ustvrdio da Bosna i Hercegovina sa sadašnjim ustavnim uređenjem može postati članica Evropske unije.
Kada je reč o Dejtonskom sporazumu i EU integracijama – oni nisu suprotstavljeni. BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem apsolutno može biti članica EU. Ima sličnih zemalja članica EU koje imaju decentralizovani sistem vlasti, kao što ima BiH i koje su, kao takve, od početka članice EU. Naravno, nekima je u BiH to izgovor kojim bi želeli da kroz proces evropskih integracija promene ustavno uređenje zemlje, kako bi se napravila unitarizacija BiH. Evropske integracije nam jesu cilj, ali nisu način da se menja Ustav BiH na neustavan način. Naši unutrašnji odnosi imaju mnogo otvorenih pitanja, ali ta rešenja se ne mogu nametati sa strane. Odgovori na unutrašnja otvorena pitanja moraju se postići dijalogom i konsenzusom, kao osnovnim načinom funkcionisanja u državi koju čine tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Ko želi da zaobiđe ili zanemari to osnovno opredeljenje ruši Ustav BiH.
Međutim, da Bosna i Hercegovina sa sadašnjim ustavnim uređenjem ne samo da neće moći postati članicom EU već neće moći čak ni početi proces pregovora, svjedoči u prvom redu sadržaj Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i prateći Analitički izvještaj, koje je u maju 2019. godine objavila Evropska komisija.
Tako se u dijelu Mišljenja pod nazivom Sposobnost preuzimanja obaveza koje proističu iz članstva u EU, a u smislu Zaključaka i preporuka, između ostalog podvlači da Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj ustavni okvir s evropskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi bila u stanju preuzeti obaveze EU:
Bosna i Hercegovina i dalje ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri kriterije koje se odnose na stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina, a koje je Evropsko vijeće postavilo u Kopenhagenu 1993. godine. S tim u vezi, zemlja mora uložiti znatne napore kako bi u dovoljnoj mjeri ispunila te kriterije putem jačanja institucija kako bi se garantovala demokratija, vladavina prava, ljudska prava i poštivanje i zaštita manjina. Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj ustavni okvir s evropskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi bila u stanju preuzeti obaveze EU.
Pored toga, a u nastavku ovoga dijela, Evropska komisija kaže da, “iako je decentralizirana struktura države u skladu s članstvom u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina će morati reformirati svoje institucije kako bi mogla efikasno učestvovati u donošenju odluka na nivou EU i u potpunosti provoditi i primijeniti acquis.”
U istom dijelu dokumenta navodi se da “Evropska komisija smatra da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno s političkim kriterijima iz Kopenhagena kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje naročito garantiraju demokratiju i vladavinu prava.
S tim u vezi, Evropska komisija kaže da će Bosna i Hercegovina morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta.
U kontekstu izmjena Ustava Bosne i Hercegovine, u okviru dijela Demokratija / Funkcionisanje, prioritet broj 4 nalaže da je potrebno “temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou”, kako bi se:
a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti;
b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU;
c) garantovala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV);
d) reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka;
e) garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;
f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci;
g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em.
Uz navedeno, u Političkim kriterijima stoji da “Ustav BiH sadrži odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima” te se podsjeća da su to odredbe koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja šefa države i izvršnih i zakonodavnih tijela, budući da su određena izborna prava rezervisana za građane koji pripadaju “konstitutivnim narodima“ – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima.
Stoga su potrebne značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava (ECtHR) u predmetu Sejdić-Finci.
U Mišljenju EK i Analitičkom izvještaju također se navodi da pravo veta, koje je ugrađeno u Ustav BiH, zasnovano na etničkoj pripadnosti, utiče na rad Parlamentarne skupštine i stvara rizik da se zakonodavni proces odugovlači.
Parlamentarnu skupštinu čine Predstavnički dom, donji dom koji se bira neposrednim glasanjem i Dom naroda, koji se bira posredno i koji se sastoji od pet pripadnika svakog konstitutivnog naroda koji se biraju među članovima gornjih domova entiteta. Sve propise treba da odobre oba doma pri čemu najmanje jedna trećina članova iz svakog entiteta treba da glasa za („entitetsko glasanje“). U Domu naroda, većina pripadnika svakog entitetskog naroda može proglasiti da je određena odluka „štetna” po njihov vitalni interes (veto po osnovu „vitalnog nacionalnog interesa”). Ovakvo pravo veta, zasnovano na etničkoj pripadnosti, utječe na rad Parlamentarne skupštine i stvara rizik da se zakonodavni proces odugovlači.
Pored toga, uz presudu “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine” i niz drugih presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, poput presuda “Zornić”, “Pilav” i “Pudarić” protiv Bosne i Hercegovine, utvrđene su diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH kojima se krši Evropska konvencija o ljudskim pravima, zbog čega BiH prijete sankcije.
S obzirom na to da ta Evropska konvencija natkrovljuje ustavnu legislativu naše zemlje, Ustav BiH morat će biti izmijenjen da bi se one provele, što je potvrđeno i Političkim sporazumom o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja ostvaruje iskorake na evropskom putu.
Podsjećamo, a kako se navodi u preambuli dokumenta, ovaj politički sporazum, u prisustvu predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i visokog predstavnika Evropske unije Josepa Borrella, 12.6.2022. godine u Briselu usvojili su lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U dokumentu je rečeno da su lideri političkih stranaka i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine “posvećeni prosperitetu, demokratskom funkcionisanju i sigurnosti Bosne i Hercegovine” te da se obavezuju da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme kako bi očuvali i unaprijedili ove ciljeve.
U smislu ustavnih promjena koje BIH treba donijeti na svom evropskom putu, u tačci 7. dokumenta, pored ostalog, navodi se da će najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim nivoima biti usvojene “izborne reforme i ograničene ustavne reforme u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a.”
S obzirom na sadržaj Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazuburu, kojima je utvrđeno da Ustav BiH krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, te sadržaj Političkog sporazuma o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine, koja ostvaruje iskorake na evropskom putu, Istinomjer tvrdnju Zorana Tegeltije da BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem apsolutno može biti članica EU ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)
