Grupa njemačkih diplomata i nekadašnjih uposlenika OHR-a uputili su pismo Bundestagu i zatražili smjenu Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Između ostalog tvrde da je od njegovog imenovanja 2021. godine Schmidt štitio one koji rade na potkopavanju i uništavanju države.
Niz kritika na Schmidtov račun u pismu upućenom Komitetu za vanjske poslove Bundestagu. Od toga da radi u interesu susjednih zemalja do optužbi za pristrasnost i trajno urušavanje mirovnog procesa.
“Treba to s oprezom posmatrati, mi takva pisma dobijamo svakodnevno, ja osobno kao zastupnik isto uzimam svakog za ozbiljno pošto smo reprezentanti ali težinu tog mišljenja i akcionizma ja ne bih preuveličao“, poručio je zastupnik u Bundestagu Josip Juratović.
Grupa bivših diplomata u pismu navodi i da visoki predstavnik nije govorio istinu tokom saslušanja pred Vanjskopolitičkim odborom Parlamenta Velike Britanije.
Optužbe na račun Schmidta su veoma ozbiljne, stav je urednika portala politički.ba Seada Numanovića. Ipak, kaže, teško može doći do Schmidtove smjene, sa čime je saglasan i zastupnik u Bundestagu Josip Juratović.
“Prema tvrdnjama ljudi koji su potpisali pismo poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Njemačkog parlamenta u toku svjedočenja u Londonu visoki predstavnik je iznio čak i niz neistina. Situacija se kako vrijeme odmiče komplicira i ona dovodi visokog predstavnika u neugodnu dilemu, no vjerujem da će on i to prevladati i da će još neko vrijeme nastaviti ovu politiku kojom smo mi rastuće nezadovoljni“, kazao je novinar Sead Numanović.
“Što se tiče Vlade Njemačke, Evropske unije, što se tiče Sattlera sa kojim sam lično razgovarao i Ujedinjenih nacija, svi stoje uz Christiana Schmidta, osim onih struktura koje služe Rusima“, kazao je za BHRT Juratović.
Otvorilo je ovo i pitanje ugleda koji Schmidt uživa u Bosni i Hercegovini. Analitičari su stava da se jednim dijelom to kako ko naziva visokog predstavnika može pripisati i unutrašnjopolitičkim odnosima između vladajuće koalicije i opozicije u Njemačkoj, a drugim komplikovanošću sistema u Bosni i Hercegovini.
“Što se tiče Bosne i Hercegovine sve je komplikovano, sve se množi sa tri. Za neke je on sjajan, za neke loš. Sad dolazimo u situaciju da mi ne priznajemo gospodina Šmita kao visokog predstavnika zato što ga ne priznaje Rusija, iako on u suštini ne radi ništa čemu bi se Republika Srpska mogla eventualno usprotiviti, kazao je novinar Dejan Šajinović.
Zastupnica u Evropskom parlamentu Tineke Strik ističe da su nametnute izmjene Izbornog zakona visokog predstavnika prouzrokovale korak nazad u tranziciji Bosne i Hercegovine.
“Moje kolege iz Evropskog parlamenta i ja smo kritikovali odluke visokog predstavnika zato što nam trebaju reforme koje će biti inkluzivne i trebamo slijediti put koji će nas dovesti do principa jedan čovjek jedan glas, odnosno do potpune demokratije umjesto vraćanja nacionalističkim podjelama”, naglasila je Strik.
U kontekstu aktuelnog pisma, Strik tvrdi da do efikasnih reformi treba doći kroz demokratski proces, a ne nametanjem odluka OHR-a. Tako su izbori 2. oktobra, kako kaže, bili umjesto praznik demokratije korak nazad na putu Bosne i Hercegovine.
SB
