Više od 55 sati rada sedmično povećava rizik od moždanog udara za 35 posto. Razlog je sindrom izgaranja, koji je početkom godine službeno priznato oboljenje i u Bosni i Hercegovini. Zabrinjava činjenica da se na njegovu provedbu još čeka, što je poseban problem ako vam je potrebno radno odsustvo.
Prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije, burnout sindrom je odvojen od mentalnih i psihijatrijskih poremećaja, te je i kod nas, od početka godine, priznat kao profesionalno oboljenje koje nastaje na poslu usljed izloženosti neetičnom ponašanju ili mobingu. Priznat na papiru, no zbog nedostatka svijesti, implementacija je na čekanju.
“Ni na nivou poslodavca, ni na nivou radnika, ni na nivou vlada koje to trebaju da urede, itd. Što se tiče akta, mi ga moramo primijeniti. Ako ćemo u EU, on je već primjenjiv i onaj ko vodi profesionalni odjel ovo jednostavno može priznati zaposleniku, ako se radi o burnoutu”, naglasila je Nurka Pranjić, koordinatorica medicine rada u FBiH.
Prema dostupnim podacima kantonalnih i entitetskih zavoda zdravstvenog osiguranja, Bosna i Hercegovina se sve više suočava s nedostatkom radnika zbog odlaska na bolovanje, zbog čega se u našoj zemlji godišnje izdvaja okvirno 30 miliona konvertibilnih maraka za ovakav vid odsustva s radnog mjesta.
No, bez zakonske osnove, potvrda koja dokazuje ovo oboljenje nema težinu ako želite da otvorite bolovanje. O tome odlučuje poslodavac.
“On jednostavno to ignoriše jer ni sudovi nisu pripremljeni za tako nešto, a vi imate pravo na to. Ali je veći problem kad bi poslodavac uvažio naše preporuke jer mi dajemo preporuke kako se taj problem rješava”, dodala je Pranjić.
Kako prepoznati burnout – odnosno sindrom izgaranja?
“To je jedan šunjajući fenomen gdje osoba od jednog idealizovanja radnog mjesta i oduševljenosti, do profesionalnog prihvatanja tog radnog mjesta i zadataka evoulira u jednom negativnom smislu, da taj posao na jedan način postaje opterećenje, da osoba gubi samopouzdanje, samopoštovanje, postaje praskava, nervozna…”, pojasnio nam je psihijatar Omer Ćemalović.
Svoja iskustva podijelile su i pojedine Sarajlije.
Više detalja u priči Tatjane Drljić.
N1
