Cijene ogrjeva ponovno su porasle u Bosni i Hercegovini. Ono što dodatno zabrinjava je nastavak rasta cijena u narednom periodu. S obzirom na iznose plata i penzija, ogroman broj građana ove zime neće moći zagrijati domove.
Kako se bližimo novoj grijnoj sezoni i zimi, cijene rastu. Veći je procenat rasta nego ranije zbog povećane potražnje sa evropskog tržišta, kažu nam u kompaniji Drvosječa. Podsjećaju da je zabrana izvoza peleta na snazi do kraja oktobra, te da će kraj zabrane značiti i dodatna povećanja cijena.
“Trenutne cijene ogreva u BiH su za pelet preko 1000 KM po toni. Za iscjepana drva po prostornom metru po 165KM, dok je za kameni i mrki ugalj cijena 285 KM po toni a za drveni i lignit ugalj 195 KM po toni. Cijene su u pojedinim slučajevima za pojedine vrste ogrijeva čak i preko 150% veće u odnosu na prošlu godinu. Ako uzmemo u obzir, naprimjer, da je tona peleta prošle godine bila maksimalno 480 KM po toni a iscjepana drva 97 KM po metru”, pojasnio je Muhamed Helać, menadžer kompanije Drvosječa.
Mnogima su ovakva poskupljena nepodnošljiva. Penzionerima sa najnižim primanjima dogorjelo je i prije nego što su naložili prvu vatru.
“Svakako da smo se susreli sa brojnim situacijama po pitanju penzionera, dosta onih žalosnih gdje su čak penzioneri plakali preko telefona, gdje su govorili – da li vi shvatate da meni treba pola penzije za metar drva, ali situacija je takva kakva je i ne znamo kako će se dalje odvijati”, dodao je Helać.
U nešto boljem položaju su oni koji su obezbijedili ogrijev ranije. Svako odlaganje kupovine znači stotine KM manje u novčaniku.
“Pelet košta 700 KM, toliko sam ga platio prije 15 dana, a penzija mi je 384 KM. Kada uporedim cijene sa prošlogodišnjim nigdje me nema”, “Sve je poskupilo pa i ogrijev. Duplo više novca sam izdvojila ove godine za ogrijev”, “Ovo je da čovjek poludi. Ima li ikakvog zakona da se ovo zaustavi? Pa život nas penzionera je Bože sačuvaj”, “Meni nije žao ostaviti ovaj dunjaluk na ovakvoj patnji i na ovakvoj nevolji. Ja evo trošim plin i ne znam čime da se grijem ako ga nestane, kuda da idem? U zemlju, da se ubijem?”, ogorčeni su građani.
Vapaj građana očigledno ne čuju oni smješteni u udobnim foteljama i toplim kabinetima. Ni struka nema optimističniju poruku od one – štedite.
“I neke zemlje EU pozivaju svoje građane da štede energiju, da za stepen dva manje griju svoje domove”, naveo je Azrudin Husika, stručnjak za energetiku.
Neka vam domovi budu za stepen, dva hladniji nego prošle godine apeluju stručnjaci. Tvrde da nam je 18 stepeni u prostoriji sasvim dovoljno. Cijene ogrijeva rastu i pitanje je da li će uporedo rasti i prag tolerancije na hladnoću ili će pasti prag tolerancije na sistem u kom građani nisu u mogućnosti da obezbijede ni osnovno.
N1
