Napetosti rastu u Moldaviji, maloj zemlji na jugozapadnoj granici Ukrajine, gdje se Rusija optužuje za udaranje temelja za državni udar koji bi mogao uvući naciju u rat. Opširna analiza koju je objavio CNN objašnjava trenutna politička previranja u toj zemlji, potencijalne planove Moskve, te odgovara na pitanje zašto Rusija ima uporište u Moldaviji, i zašto je ona važna ruskom predsjedniku.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu optužila je Rusiju za korištenje “sabotera” prerušenih u civile za izazivanje nemira usred razdoblja političke nestabilnosti, ponavljajući slična upozorenja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u međuvremenu je neutemeljeno optužio Kijev za planiranje napada na proruski teritorij u Moldaviji gdje Moskva ima vojno uporište, pojačavajući strahove da ruski predsjednik zapravo stvara izgovor za aneksiju u stilu Krima.
Američki predsjednik Joe Biden susreo se s predsjednicom Moldavije Maiaom Sandu na marginama svog putovanja u Varšavu prošle sedmice, obilježavajući godinu dana od ruske invazije.
Iako nema znakova da je prihvatio njezin poziv za posjet, Bijela kuća je rekla da je ponovo potvrdio podršku “suverenitetu i teritorijalnom integritetu” Moldavije, navodi se u analizi.
Šta se događa u Moldaviji?
Ranije ovog mjeseca Zelenski je upozorio da je ukrajinska obavještajna služba presrela ruski plan da destabilizira ionako nestabilnu političku situaciju u Moldaviji.
Nedavna ostavka premijera zemlje uslijedila je nakon razdoblja krize, predvođene skokom cijena plina i nevjerovatno visokom inflacijom. Novi premijer Moldavije nastavio je vladinu proeuropsku agendu, ali su se proruski protesti od tada održali u glavnom gradu Kišinjevu, uz podršku marginalne, promoskovske političke stranke.
Usred napetosti, predsjednica Moldavije Sandu direktno je optužila Rusiju da želi iskoristiti situaciju.
Sandu je rekla da je vlada prošle jeseni planirala “niz akcija koje uključuju sabotere koji su prošli vojnu obuku i prerušeni u civile kako bi izvršili nasilne akcije, napade na vladine zgrade i uzimanje talaca”.
Sandu je također ustvrdila da će pojedinci prerušeni u “takozvanu opoziciju” pokušati iznuditi promjenu vlasti u Kišinjevu “nasilnim akcijama”. CNN nije u mogućnosti neovisno provjeriti te tvrdnje.
“Jasno je da su te prijetnje iz Rusije i apetiti za eskalacijom rata prema nama vrlo veliki”, rekao je za CNN Iulian Groza, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova Moldavije, a sada direktor Instituta za europske politike i reforme sa sjedištem u Kišinjevu.
“Moldavija je najviše pogođena zemlja nakon Ukrajine. Još uvijek smo mala zemlja, koja još uvijek ima nedovoljno razvijenu ekonomiju i to stvara veliki pritisak”, dodai je
Šta Rusija planira?
Uprkos izjavama Moskve da je nedužna, njezini postupci u vezi s Moldavijom nevjerovatno podsjećaju na poteze koje je povukla prije aneksije Krima 2014. i njezine invazije na Ukrajinu u punom opsegu prošle godine.
Putin je u utorak opozvao vanjskopolitički dekret iz 2012. kojim je djelomično priznata neovisnost Moldavije, navodi Reuters.
Zatim je u četvrtak rusko Ministarstvo obrane optužilo Ukrajinu za “pripremanje oružane provokacije” protiv moldavske proruske separatističke regije Transnistria “u bliskoj budućnosti”, izvijestio je državni medij TASS.
Nisu ponuđeni nikakvi dokazi niti daljnji detalji koji bi poduprli optužbe ministarstva, a Moldavija ih je odbacila.
No ta je tvrdnja uzbunila zapadne lidere, tačno godinu dana nakon što je Putin iznio slične, neutemeljene tvrdnje da su Rusi meta napada u Donbasu – istočnom krilu Ukrajine gdje je Moskva podupirala militantne separatiste od 2014. – što mu je omogućilo da pokrene invaziju na zemlju kao pitanje samoobrane.
“Takav je bio slučaj i prije – vidjeli smo stalne aktivnosti Rusije koja pokušava istražiti i iskoristiti informacijski prostor u Moldaviji koristeći propagandu”, rekao je Groza.
“S ratom su se svi ovi instrumenti koje je Rusija ranije koristila umnožili i intenzivirali. Ono što vidimo je ponovno aktiviranje ruskih političkih opunomoćenika u Moldaviji”, dodao je.
Na situaciju skreće pažnju i visoki dužnosnik Poljske.
“Vidim puno otisaka prstiju ruskih snaga, ruskih službi u Moldaviji”, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki za CBS prošle nedjelje, dodajući kako se radi o slaboj državi i kako “svi im moramo pomoći”.
Zašto Rusija ima uporište u Moldaviji?
Centralni dio ruskih interesa u Moldaviji je Pridnjestrovlje, otcjepljeni teritorij koji se proteže uz istočni bok zemlje i u kojem su se decenijama nalazile ruske trupe.
Teritorij – enklava od 1300 kvadratnih milja na istočnoj obali rijeke Dnjestar – bio je mjesto ruske vojne ispostave tokom posljednjih godina Hladnog rata. Proglasila se sovjetskom republikom 1990., protiveći se svakom pokušaju Moldavije da postane neovisna država ili da se spoji s Rumunijom nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Kad je Moldavija sljedeće godine postala neovisna, Rusija se brzo ubacila kao takozvana “mirovna snaga” u Pridnjestrovlje, šaljući trupe da tamo podrže promoskovske separatiste.
Uslijedio je rat s moldavskim snagama, a sukob je završio u mrtvoj tački 1992. Pridnjestrovlje nije međunarodno priznato, čak ni od Rusije, ali su ga moldavske snage ostavile de facto otcijepljenom državom. Taj je ćorsokak ostavio teritorij i njegovih procijenjenih 500.000 stanovnika zarobljenima u neizvjesnosti, a Kišinjev nema gotovo nikakvu kontrolu nad njim do danas.
Zašto je Moldavija važna?
Moldavija je zemlja na raskršću između istoka i zapada. Njezina vlada i većina njezinih građana žele bliže veze s Europskom unijom, a zemlja je prošle godine stekla status kandidata. Ali također je dom otcjepljenoj frakciji čije je raspoloženje Moskva jako nastojala razljutiti.
To je bila žarišna tačka na periferiji ruske invazije na Ukrajinu u protekloj godini, s ruskim projektilima koji su nekoliko puta prelazili u moldavski zračni prostor, uključujući i ranije ovog mjeseca.
Niz eksplozija u Pridnjestrovlju prošlog aprila potaknuo je zabrinutost da Putin želi uvući taj teritorij u svoju invaziju.
Posrnuli vojni napredak Rusije od tada je privremeno ublažio te strahove. Ali dužnosnici u Moldaviji upozoravaju Zapad da bi njihova zemlja mogla biti sljedeća na Putinovom popisu.
Prošlog mjeseca, šef moldavske sigurnosne službe upozorio je da postoji “vrlo visok” rizik da Rusija pokrene novu ofanzivu na istoku Moldavije 2023. Moldavija nije članica NATO-a, što je čini ranjivijom na Putinov plan.
Bude li Rusija pokrenula proljetnu ofanzivu koja se usredotočuje na jug Ukrajine, mogla bi ponovo pokušati puzati prema Odesi i zatim se povezati s Pridnjestrovljem, u biti stvarajući kopneni most koji prolazi kroz južnu Ukrajinu i nekoliko centimetara se još više približava teritoriju NATO-a.
