Prve sankcije Milorad Dodik dobio je još 2017. godine. Uslijedile su nekoliko mjeseci nakon sprovođenja referenduma o Danu RS, 9. januaru. Dodik je označen kao osoba koja podriva Dejtonski sporazum, odluke Ustavnog suda i vladavinu prava. U odluci je navedeno kako će mu biti blokirana imovina ukoliko je posjeduje u SAD, građanima ove zemlje zabranjeno je da s njim sarađuju.
Sankcije su proširene prije godinu dana 5. januara 2022.godine.Kako je tada navedeno na stranici Ministarstva finansija SAD-a, “zbog koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH”. Nekoliko mjeseci kasnije usijedile su i sankcije i Velike Britanije.
Milorad Dodik na sve navedeno odgovarao je, nećemo odustati.
Mi moramo praviti bedem da kažemo, nećete dalje. Sankcije nam ništa ne predstavljaju”, komentirao je Dodik.
Što su donijele sankcije?
Od prenosa nadležnosti sa države na entitet za sada se odustalo, iako je opozicija u Republici Srpskoj cijelo vrijeme tvrdila da se radilo o predstavi za javnost.
Deveti januar i dalje se slavi, odluke Ustavnog suda se ne poštuju, a Milorad Dodik koji je ponovno postao izborni pobjednik, za međunarodnu zajednicu posljednjih mjeseci postao je i snaga koja sa novom vladajućom koalicijom može donijeti bolje sutra.
“Učinak američkih sankcija je nikakav. Od starta sam upozoravao da mora biti sankcionisan čitav krug Dodikovih političkih suradnika i njegova logistika u gospodarstvu. Te identične mjere trebala je poduzeti i Europska unija. Sve to je izostalo i učinak je onakav kakav je morao biti Dodik je danas na konju više nego štoje bio prije godinu dana”, kaže Slavo Kukić, politički analitičar i sociolog i dodaje: “Mislim da BiH u ovom momentu nema kritičnu masu da se takvih sama otarasi i ta se priča uz ovakav odnos svjetskih centara moći, može samo dodatno radikalizirati”.
Završilo se na sankcijama
Osim predsjedniku SNSD-a sankcije su prije godinu dana izrečene i njegovom savjetniku Milanu Tegeltiji, bivšem predsjedniku VSTV i njegovoj supruzi; Alternativnoj TV, koja je, kako je obrazloženo bila blisko povezana sa Dodikovom porodicom, kasnije Željki Cvijanović. Odlukom Evropske komisije, odnosno vlade Njemačke pojedini projekti u entitetu RS su suspendovani, no završilo se na tome.
Kako se desilo da SNSD u međuvremenu postane nezaobilazan, teško je odgovoriti.
Da li ova godina donosi bolje sutra, ugledna banjalučka novinarka Gordana Katana odgovora, teško je vjerovati.
“Onog momenta kada vlast bude do kraja formirana, kada na stol dođu prvi zakoni bitni za BiH, mi ćemo se vratiti tamo gdje smo bili prije godinu, ili dvije. To mi iskustvo na žalost govori. Tome svjedoči i ovakva politika SNSD-a koja je tvrda na imovini, vidjeli ste što se desilo sa Zakonom o nepokretnoj imovini RS. Imamo ponovo i ovu proslavu neustavnog 9.januara i sve izjave oko toga. Je l’ to dobar osnov za vođenje bolje politike i prosperitetne države, ja to naprosto ne vidim”, upozorava Katana.
I zapravo najbolje savjete u svom političkom životu, kako je jednom prilikom kazao Milorad Dodik dobio je upravo iz SAD, od plaćenih lobista koji su mu kazali kako međunaodne predstavnike jednostavno treba ignorisati. I ostaćeš na vlasti.
“Jedan od njih mi je govorio: Predsjedniče je l’ vi hoćete nezavisnost? Kažem ‘da’. Kažem koliko košta, pa mi je rekao koliko košta. Takva je bila praksa da visoki predstavnik uzme nam nešto, recimo uzme nam pravosuđe, i onda ti Amerikanci kažu: Predsjedniče nemoj objavljivati, imaš li snage da ne objaviš to u Službenim novinama. Kažem ‘naravno’ i mi ne objavimo u Službenim novinama. I ne važi zakon (smijeh). Mi nikada više nećemo ništa da objavimo”, kazao je ranije Milorad Dodik.
Koliko su sankcije uspješne?
Naravno da Dodik nije jedini na američkoj crnoj listi, no možda je najbolji primjer koliko su sankcije uspješne. Radi podsjećanja, Marinko Čavara poziciju predsjednika Federacije BiH zamijenio je mjestom u rukovodstvu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Fadil Novalić i dalje je premijer entiteta FBiH. Obojica su na “crnoj listi”.
N1
