U materijalima za posebnu sjednicu su i informacije o prijenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i pravosuđa, a predlagači su predsjednik Republike Srpske, član Predsjedništva BiH, premijer Srpske, te poslanički klubovi vladajuće većine u parlamentu RS-a.
Deklaracijom o ustavnim principima, koja bi trebalo da bude razmatrana na predstojećoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, previđeno je da Vlada da, u saradnji sa predsjednicom Republike, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Srpske, osim onih koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.
U Deklaraciji, koja je dostavljena Narodnoj skupštini zajedno sa materijalima za posebnu sjednicu posvećenu vraćanju nadležnosti Republike Srpske, navodi se da bi novim Ustavom Banja Luka trebala da postane glavni grad, a Pale prijestonica.
U dokumentu se precizira da su svi akti koje je nametnuo visoki predstavnik neustavni, te da je po Ustavu BiH Parlamentarna skupština odgovorna za donošenje zakona, sprovođenje odluka Predsjedništva ili izvršenje nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovom Ustavu, zbog čega nije ni imala nadležnost da usvaja zakone koje je nametao visoki predstavnik.
U Deklaraciji se ističe da djelovanje Ustavnog suda BiH, koji se stavio u funkciju potvrđivanja nepravnih odluka visokog predstavnika i time mijenjao ustavnu strukturu BiH utvrđenu međunarodnim ugovorom, nanosi veliku štetu odnosima u BiH i doprinosi trajnoj nestabilnosti.
“Brojnim odlukama Ustavnog suda BiH otimaju se nadležnosti Srpskoj, a njena imovina stavlja se u nadležnost BiH bez ikakvog ustavnog osnova”, navodi se u Deklaraciji.
U Deklaraciji se dodaje da “sporazumima entiteta o odbrani, o porezu na dodatu vrijednost i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te nadležnosti nisu trajno prenesene na nivo BiH, jer im nisu prethodile izmjene i dopune Ustava BiH da bi se stvorio ustavni osnov”.
“Nije bilo ni naknadnih ustavnih promjena, pa su i te nadležnosti neustavne i samim tim privremene”, navodi se u Deklaraciji.
U dokumentu piše i da BiH nema ustavom definisano državnopravno uređenje i ima vrlo ograničene i striktno određene nadležnosti, što je određuje kao državu sa međunarodno priznatim granicama sa nadležnostima u spoljnim odnosima, dok skoro sav unutrašnji suverenitet pripada entitetima.
U Deklaraciji se navodi i da Narodna skupština smatra da sadašnju neusklađenost nadležnosti prenesenih na nivo BiH bez promjene i dopune Ustava BiH, kao Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, treba prevazići dosljednom primjenom Ustava BiH koji nedvosmisleno propisuje da će se entiteti u potpunosti pridržavati ovog Ustava BiH.
-To podrazumijeva pravo Narodne skupštine i Vlade Srpske da obustave primjenu bilo kog akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH koji nemaju osnov u Ustavu BiH i nisu izričito Ustavom BiH utvrđeni kao nadležnost organa na nivou BiH, navodi se.
U Deklaraciji se navodi da svakom entitetu pripada pravo na uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH, kao i pravo na sklapanje sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine BiH koja može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma nije potrebna takva saglasnost.
Navodi se i da je, prema Ustavu BiH, Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje spoljne politike, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika, predstavljanje BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, pregovaranje, otkazivanje, te uz saglasnost Parlamentarne skupštine ratifikovanje sporazuma BiH.
Vijeće ministara kao obavezan sastav ima predsjedavajućeg i samo još dva ministra – spoljnih poslova i spoljne trgovine, navodi se u Deklaraciji.
U dokumentu se dodaje da je ranijim zaključcima Narodne skupštine zahtijevano da se “kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaje entiteta, što podrazumijeva formiranje podsavjeta entiteta sa jasno definisanom ulogom i procedurom njihovog rada u odnosu na Visoki sudski i tužilačko vijeće BiH”.
Osim toga, predviđeno je bilo i da se tekst Sporazuma prije potpisivanja uskladi sa terminologijom iz Ustava i da sjedište VSTS BiH bude u Srpskom (Istočnom) Sarajevu, te da će, ukoliko suština ovih zaključaka ne bude sadržana u Prijedlogu zakona o VSTS BiH, Narodna skupština povući saglasnost na ovaj sporazum na isti način kako je dala, navodi se u Deklaraciji.
U materijalima za posebnu sjednicu su i informacije o prijenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i pravosuđa, a predlagači su predsjednik Republike Srpske, član Predsjedništva BiH, premijer Srpske, te poslanički klubovi vladajuće većine u parlamentu RS-a.
SB
