Rast duga na godišnjem nivou uzrokovan je porastom unutrašnjeg duga za 5.2 milijarde kuna (1,35 milijardi KM) ili 2.4 posto
Konsolidirani dug Hrvatske na kraju juna ove godine iznosio je 340.6 milijardi kuna (88,6 milijardi maraka), što je u odnosu na kraj juna 2020. godine 11.1 milijardu kuna (2,8 milijardi KM) ili 3.4 posto više, a to čini i 87.4 posto BDP-a, navodi se u novom HNB-ovom Statističkom saopćenju o dugu Hrvatske za juni 2021.
Rast duga na godišnjem nivou uzrokovan je porastom unutrašnjeg duga za 5.2 milijarde kuna (1,35 milijardi KM) ili 2.4 posto, na 221.5 milijardi kuna (57,8 milijardi KM), te inostranog duga za 5.9 milijardi kuna (1.54 milijarde KM) ili 5.2 posto, na 119.13 milijardi kuna (31,1 milijardu KM).
Dug raste i na godišnjem nivou
U odnosu na godišnji BDP, ukupni je dug na kraju juna 2021. iznosio 87.4 posto BDP-a, a na kraju juna prethodne godine taj je udio iznosio 84.6 posto, što je povećanje od 2.8 postotnih bodova na godišnjem nivou.
Po podacima HNB-a, u odnosu na kraj marta 2021. dug opće države porastao je 0.3 milijarde kuna ili 0.1 posto. No uslijed snažnog rasta BDP-a u drugom tromjesečju, za rekordnih 16.1 posto, udjel duga opće države u BDP-u u odnosu na kraj prvog tromjesečja, kada je iznosio 91.4 posto, smanjen je za četiri postotna boda.
SB
