U sjeni predizborne kampanje, kada je važnije ko s kim pije kafu po Sarajevu nego 49 posto ove jadne države, ostala je potpuno u sjeni informacija da bh. entitet Republika Srpska i dalje upisuje državnu imovinu na svoje ime, uprkos odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika u BiH, prema kojima su entitetski zakoni kojim je to omogućeno nevažeći!
“Radi se o imovini koju koriste javne institucije i ustanove od kraja rata u BiH i potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995 godine”, prenio je Radio Slobodna Europa kojem su ove aktivnosti potvrđene u nekoliko lokalnih jedinica u RS-u.
Zašto niko ne štiti državnu imovinu?
Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero se pita zašto institucije države BiH i OHR ne reagiraju?
“Bez obzira na odluke OHR-a, presude Ustavnog suda, RS nastavlja svoje djelovanje u skladu sa svojim zaključcima o nepoštivanju presuda Ustavnog suda i odluka visokog predstavnika. Tačni su navodi, uostalom oni su potvrđeni izjavama Nenada Stevandića i Milorada Dodika da su 93 posto odnosno 97 posto državne imovine već upisali u korist entiteta RS. Sve to i dalje ostaje nekažnjeno. Dakle, državno pravobranilaštvo, visoki predstavnik, niko nije pokretao ono što su bili obavezni da učine. Državno pravobranilaštvo po službenoj dužnosti treba da štiti državnu imovinu”, kaže Cero za portal Radiosarajevo.ba.
Pita se zašto Državno pravobranilaštvo, također, zasad nije uputilo inicijativu prema Tužilaštvu BiH da se ove aktivnosti zaustave?!
“Visoki predstavnik je izvršio određene izmjene i dopune privrjemene mjere, zabranu raspolaganja državnom imovinom. Stavio je zaštitnu mjeru kada je u pitanju provođenje zakona. Nije se otišlo dalje od toga. Ustavni sud se nije očitovao još uvijek o tzv. zakonu o nepokorenostima RS. Unatoč zaštitnoj mjeri, unatoč činjenici da je pokrenuta apelacija pred Ustavnim sudom u RS-u, nastavlja se provoditi već sasvim izvjesno neustavni zakon. O čemu se radi?”, pita se naš sagovornik.
Šta se dogovara iza kulisa?
On vjeruje da se na koncu radi se o jednom “izvaninstitucionalnom i izvanpolitičkom ambijentu”.
“Imamo institucije, imamo mogućnosti, mehanizme djelovanja. Ima i visoki predstavnik mogućnost djelovanja. Podrazumijeva se da bi ih trebao upotrijebiti! One se ne koriste! Domaće institucije su u jednoj eutanaziji, paralizi…. Nije ona (paraliza) samo vezana za ovu predizbornu kampanju u kojoj se nalazimo. Ona ima vjerovatno i drugo objašnjenje. Da se primijetiti da ide neka vrsta paralelnih uputa, stvaranja paralelnih mogućnosti… Jedno je deklarativno, a stvarno ne prati deklarativno”, upozorava ovaj ekspert.
Najbolje se to, veli, vidi na primjeru izgradnje hidroelektrana na Drini. U navedenim aktvinostima odavno učestvuje i država Srbija. O tome su 13. novembra 2020. izjavu potpisali premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer bh. entiteta RS Radovan Višković.
Inače, kao što je poznato, na rijeci Drini, prirodnoj granici između Srbije i BiH, također, u okolini Foče, planira se izgradnja tri hidroelektrane, i to na osnovu projekta Hidroenergetski sistem (HS) “Gornja Drina”.
“Već gotovo dvije godine se vodi ustani spor po apelaciji 24 poslanika Parlamenta BiH za dokazivanje neustavnosti odluke o dodjeli koncesije Republike Srpske Srbiji na neustavan način. Ali, radovi traju! Zaštitna mjera nije još izrečena. Unatoč činjenici da su rokovi za koncesiju produživali za tri, šest pa još šest mjeseci. Zajednička komisija iz razloga navodno nemogućnosti donošenja odluke vratila je cijeli predmet na Ustavni sud BiH! Unatoč činjenici da je ovih dana održana plenarna sjednica Parlamenta BiH – nismo dobili epilog zaštitne mjere. Radovi su nastavljeni…“, upozorava Cero.
Neprevodive odluke i politička trgovina
Nadalje, on ističe kako postoji nešto što se zove „fenomen neprevodivih presuda“.
“Radovi mogu toliko daleko da odmaknu da u datom trenutku pravorijek Ustavnog suda može biti pravno neprevodiv! Bojim se da se upravo takav scenarij režira. Ili da eventualno to bude predmetom, što nije isključeno predmetom neke vrste političke trgovine između unutrašnjih političkih igrača i Srbije”, dodao je.
U međuvremenu, Ustavni sud BiH je stavio van snage zakone o osnivanju tzv. agencije za lijekove RS.
“To su susreti sa famoznim zaključcima i rezolucije RS. To su deklarirali ne samo Dodik već ini u RS-u, pa i oni koji bi po svojoj poziciji morali da provede presude Ustavnog suda i da ih uvažavaju. Unatoč presudi Ustavnog suda RS nastavit će se djelovanje u pravcu kako su predvidjele neustavne odluke NSRS. Griješe oni koji misle da je to u funkciji unutrašnjih političkih borbi za nadolazeće izore. Ovdje postoji neka vrsta konsenzusa i on nije samo takmičarski, on je i suštinski”, kazao je Cero.
Podsjeća da su i institucije Europske unije (EU) rezolucijom praktično dale “dobro otvorene ruke visokom predstavniku”.
“Nažalost unutrašnji institucionalni kapaciteti sigurno neće reagirati. Visoki predstavnik u ovim okolnostima ima priliku da efektuira Bonske ovlasti. On to može uraditi, ili ne. Na nama je da čekamo. Ali, svako djelovanje mora biti prometno. Kaže narod: ‘Jagode zgode beru’. U sumaglici izbora više slušamo šta se priča, a manje pratimo ruke. Mnogo bi bolje da pratimo ruke, usta hoće krivo”, zaključio je Cero.
Radiosarajevo
