Rusija ne treba širiti svoj sukob izvan ukrajinske granice kako bi stvorila nestabilnost na Balkanu. “Moskva ne treba “zakuhavati” na Balkanu. Ruski poslušnici sami pomažu u eskalaciji tenzija u regionu”.
Magazin Newsweek donio je duži tekst u kojem upozorava na aktivnosti Rusije i njenih poslušnika na Balkanu. Citira se Ivana Stradner, gostujuća istraživačica na American Enterprise Institute, koja je u intervjuu za list Express upozorila da su secesionističke prijetnje lidera bosanskih Srba Milorada Dodika “ostvarenje sna” za ruskog predsjednika Vladimira Putina.
“Rusija podriva stabilnost Bosne i Hercegovine radeći sa bosanskim Srbima, ali i Srbijom na pogoršanju etničkih podjela između Hrvata, Bošnjaka i Srba”. Dodikove secesionističke prijetnje su ostvarenje sna za Putina.
Newsweek podsjeća i da je ruski predsjednik Dodiku nedavno obećao da “prijatelja neće ostaviti na cjedilu”.
Dodik je u junu, prema pisanju Associated Pressa, rekao da će Srbi “sačekati odgovarajuće globalne okolnosti” kako bi ostvarili svoj plan otcjepljenja od BiH.
Američki magazin ističe da prijetnje dolaze usred straha od nestabilnosti na zapadnom Balkanu, potencijalno potaknute ruskim ratom u Ukrajini, koji je ponukao Njemačku da planira rasporediti trupe u okviru mirovne misije Evropske Unije u BiH, izvijestila je Al Jazeera prošlog mjeseca.
“Ono što vidimo na Balkanu je isti modus operandi koji Putin koristi u Gruziji i Moldaviji, naoružavajući secesionističke pokrete i iskorištavajući zamrznute sukobe”, kaže Stradner za Express.
Dodik, Putinov pristalica koji služi kao srpski član tročlanog Predsjedništva BiH, ranije je okrivio rat u Ukrajini za odlaganje planova koje podržava Moskva za povlačenje iz državnih institucija BiH, izvijestio je Reuters prošlog mjeseca.
Dodikov cilj da otcijepi polovinu Bosne i ujedini je sa susjednom Srbijom natjerao je Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju da uvedu sankcije protiv njega ranije ove godine zbog pokušaja potpirivanja sukoba i destabilizacije Bosne i Hercegovine.
BiH je već prošla kroz rat od 1992. do 1995. u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi prije nego što je postignut sporazum, poznat kao Dejtonski sporazum, za okončanje sukoba. Sporazumom su stvoreni entiteti bosanskih Srba i bošnjačko-hrvatska Federacija koji su povezani zajedničkim bosanskim institucijama i tročlanim Predsjedništvom, navodi AP.
Dodik i Putin imaju slične ciljeve kada je u pitanju BiH, što uključuje jačanje srpsko-ruskog saveza jer obojica žele blokirati BiH da traži članstvo u EU i NATO, navodi The New York Times. U prilog tome ističe se prošlomjesečna podrška Putina Dodiku s kojim se susreo u Rusiji.
Stradner je napomenula da Rusija ne treba širiti svoj sukob izvan ukrajinske granice kako bi stvorila nestabilnost na Balkanu, objašnjavajući da “Moskva ne treba “zakuhavati” na Balkanu. Ruski poslušnici sami pomažu u eskalaciji tenzija u regionu”.
“Novi protesti u BiH, odraz su aktivnosti Rusije u Africi u vezi sa ekonomskim nemirima, pravoslavna crkva je uvijek lojalni zastupnik za pogoršanje vjerskih podjela u Crnoj Gori i na Kosovu, da spomenemo samo neke. Takođe, lokalni akteri imaju finansijsku korist od Zapada, a takođe i koriste ruski uticaj u svoju korist, pretvarajući se da su žrtve uplitanja Moskve, a zapravo joj aktivno pomažu u destabilizaciji, koja je i njima cilj”, ističe Stradner.
Prošle godine je Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, u izvještaju dostavljenom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih Naroda upozorio na nestabilnost u regionu, navodeći da je Dejtonski sporazum ugrožen izostankom odgovora na situaciju u BiH, objavio je Guardian.
“Nedostatak odgovora na trenutnu situaciju ugrozio bi [Dejtonski sporazum], dok bi nestabilnost u BiH imala šire regionalne implikacije,” rekao je Schmidt.
“Izgledi za dalje podjele i sukobe su vrlo realni”, zaključuje Newsweek svoj tekst.
SB
