Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo, ocijenio je da ako bi Ustavni sud Bosne i Hercegovine i OHR “propustili priliku da reaguju” na novi zakon o upravljanu imovinom u Republici Srpskoj, onda bi nastupila “nepogodna pravna situacija”, napravio bi se presedan. On je za N1 kazao kako bi tu situaciju vlasti u RS-u “iskoristile i krenule bi intenzivno da upisuju imovinu kao entitetsko vlasništvo”.
Sutra bi trebao na snagu stupiti zakon o imovini u RS-u. Hoće li?
Pitanje je ko bi trebao reagovati prije – Ustavni sud BiH ili OHR? Ustavni sud je do sada donio pet odluka u vezi sa državnom imovinom, ni u jednom slučaju nije djelovao privremenom mjerom pa možda zbog toga očekuju da OHR prvo reaguje. Ako bi propustili priliku (da reaguju) Ustavni sud i OHR, onda bi nastupila nepogodna pravna situacija, napravio bi se presedan. Vlasti u Republici Srpskoj bi iskoristile ovu situaciju i krenule bi intenzivno da upisuju imovinu kao entitetsko vlasništvo.
Zašto Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne reaguje?
Ustavni sud je po svojoj prirodi troma institucija, imao stroga pravila jer mora osigurati ravnopravnost učesnika u postupku, onih koji pokreću i onih koji su napadnuti. OHR ako bude reagova on će zakon suspendovati, a onda će se Ustavni sud oglasiti.
Ovom začaranom krugu nema kraja, NSRS usvoji zakon, onda se suspenduije, pa se ponovo izmijeni taj zakon… Dodik kaže da će tako raditi dok se neko ne umori?
Dodik permanentno napada Ustavni sud i OHR jer je svjestan da su to jedini osigurači koji omogućuju da se koliko-toliko osigura vladavina prava i primijeni jedan normalan sistema funkcionisanja. Zbog toga se postavlja pitanje dokle se mogu ta dva instrumenta koristiti. Po mom mišljenju odavno je sazrilo vrijeme da se izmjeni Dayton i sam Ustav i da se on prilagodi novim potrebama i zahtjevima. Na kraju, postoji obaveza da se primijene savremeni demokratski standardi.
Šta je rješenje, da OHR nametne okvirni zakon o imovini?
Ne znam u kojem pravcu da reaguje OHR i to bi bez sumnje bio jedan složen zakon i teško bi zadovoljio različite interese u ovom pogledu. Ovo je poziv kreatorima Dejtonskog mirovnog sporazuma, prije svega SAD-u, ali i EU, da je nužno preduzeti određene mjere. Činjenica je i da se promijenila geopolitička situacija. Krajnje vrijeme je da se pristupi ozbiljnim promjenama.
