Eurozastupnik SDP-a posebno je istaknuo donošenje odluke o uvođenju načela kvalificirane većine u odlučivanju o pitanjima europske sigurnosne i odbrambene politike.
Ruska agresija na Ukrajinu dala je glavni pečat i u najvećoj mjeri oblikovala je zaključke glasanja Europskog parlamenta o izvješćima o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne, kao i sigurnosne i obrambene politike Europske unije. Godinama su zajednička vanjska, sigurnosna i obrambena politika EU bile njezine najslabije zajedničke politike, no sada su se našle pod golemim pritiskom koji je Uniju prisilio da promijeni svoj pristup, što pokazuju i rezultati glasanja. Izvješća pokazuju kako je Unija, u skladu sa svojim mogućnostima, u relativno kratkom vremenu učinila mnogo kako bi se te politike uskladile i kako bi EU brže i učinkovitije reagirala na krize poput rata na svojim granicama – kaže Tonino Picula, izvjesitelj Europskog parlamenta za politiku proširenja, odnose sa SAD-om i član Odbora za vanjsku politiku.
Tom se Rezolucijom traži veći angažman Europske unije u svijetu i predlaže da EU dobije mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a, a od Srbije je još jednom zatražilo usklađivanjem s vanjskopolitičkim stavovima Europske unije, uključujući i politiku prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Eurozastupnik SDP-a posebno je istaknuo donošenje odluke o uvođenju načela kvalificirane većine u odlučivanju o pitanjima europske sigurnosne i odbrambene politike.
Pokazalo se da načelo konsenzusa u odlučivanju o svim zajedničkim pitanjima nije dovoljno efikasno za rješavanje velikih kriza. Poznato je da je Viktor Orban, kao Putinov trojanski konj, koristio načelo konsenzusa kako bi blokirao zajedničke odluke Unije u pitanjima financijske, političke i obrambene podrške Ukrajini od strane EU. No to je i načelo koje je sastavni dio mojeg Izvješća s preporukama za proširenje EU, koje je golemom većinom ranije usvojio Europski parliament. Drugi važan zaključak izvješća je potreba da EU nastaviti s operacionalizacijom svoje strateške autonomije, kako u odnosu prema Rusiji, tako i u odnosu prema SAD-u i Kini. EU je već osjetno smanjila ukupnu potrošnju ruskih energenata, a sad je vrijeme da nastavi smanjivati ovisnost o obrambenoj zaštiti SAD-a unutar NATO kišobrana, te smanjivati ovisnost o kineskom tržištu, prije svega kroz pristup reindustrijalizacije Europe – poručio je Picula.
Kaže da je ruska agresija na Ukrajinu dala novi vjetar u leđa procesu proširenja EU.
– Naravno, i dalje je najveći problem politike proširenja u regiji činjenica da se Vučićevom autoritarnom režimu predugo previše popuštalo, što mu je omogućilo da aktivno destabilizira susjedstvo pod ruskim pokroviteljstvom – rekao je.
SB
