Vijeće ministara BiH nedavno je donijelo Odluku o određivanju dijela carinskog područja Bosne i Hercegovine kao “Slobodne zone Trebinje”, koju je predložilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa prema zahtjevu Grada Trebinja, s dokumentacijom koja uključuje i elaborat o ekonomskoj opravdanosti
Prema najavama iz Republike Srpske, kod Trebinja u Bosni i Hercegovini trebao bi niknuti aerodrom. Priča je to stara više od 15 godina, a sad je ponovno aktualna. Trebinje je zračnom linijom udaljeno od Dubrovnika tek dvadesetak kilometara, a ovaj aerodrom bio bi na desetak kilometara od državne granice. Drugim riječima, bio bi bliži Dubrovniku od dubrovačke zračne luke, piše Index.hr.
Aerodrom već krajem iduće godine?
Vijeće ministara BiH nedavno je donijelo Odluku o određivanju dijela carinskog područja Bosne i Hercegovine kao “Slobodne zone Trebinje”, koju je predložilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa prema zahtjevu Grada Trebinja, s dokumentacijom koja uključuje i elaborat o ekonomskoj opravdanosti.
To je bio preduvjet za izgradnju aerodroma, čiji je investitor Republika Srbija. Srbija bi tako, prema dosadašnjim najavama, uložila oko 50 milijuna eura u projekt Trebinje Airporta, koji bi se nalazio u selu Taleža. Zračna luka prostirala bi se na nešto više od 300 hektara, a aerodrom bi krajem iduće godine trebao početi s radom.
Ranije je najavljeno da bi gradnja aerodroma trebala početi ove godine, točnije na proljeće. Srbija bi imala koncesiju na aerodrom te bi trebala upravljati njime idućih tridesetak godina. Najavljeno je i da bi pista na aerodromu trebala biti dugačka tri kilometra
Bez obzira na to je li takva ideja uopće realna, postoji određena problematika koja nije razjašnjena. Prvo, u kontekstu rata između Rusije i Ukrajine zanimljiv je geopolitički trenutak u kojem bi se aerodrom trebao početi graditi.
Na istoku Europe bijesni rat, a nedvosmisleno se govori o tome da je zemlji koja ga je izazvala, Rusiji, Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, područje od interesa. Dapače, u određenim medijima spominjalo se i da bi ovaj aerodrom mogao biti vojno-zrakoplovna baza Rusije. A tu je i Srbija, čija se svaka investicija u ovo područje pomno motri.
Vidmarović: Aerodrom u Trebinju ne može postati ruska vojna baza
Analitičar međunarodnih odnosa Branimir Vidmarović za Index je prokomentirao najavu gradnje ovog aerodroma, kazavši da tu nema poveznice s Rusijom, već da radi o suradnji Republike Srpske i Srbije.
“To je srpska investicija. Možemo raspravljati o ekonomskoj opravdanosti ovog projekta, ali ovdje je primarno važan ekonomski imidž. Računica je da će taj infrastrukturni projekt oživiti ovaj dio Republike Srpske. Računica je da će privući investicije i revitalizirati regiju”, kaže Vidmarović.
Smatra da uopće ne treba strahovati od Rusije i nekakve ruske baze jer je Hrvatska dio NATO saveza, a na Kosovu se nalazi baza NATO-a.
“Tu je i Srbija. Vučić će u krizi ipak više poslušati Zapad nego Rusiju. Srbija financijski više ovisi o Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama nego o Rusiji. Ponavljam, aerodrom u Trebinju ne može postati ruska vojna baza, pogotovo ne sada”, kaže.
“U boljim vremenima za Rusiju, prije desetak godina bi strah bio valjan. Ali sad u ovim uvjetima, kad je BiH pod povećalom, kad se ratuje u Ukrajini, takvo što nije moguće izvesti”, rezolutan je Vidmarović.
“‘Srpski svet’ je samo Vučićev PR”
Podsjetio je na Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu. Radi se o centru koji smatraju svojevrsnom ruskom bazi u Srbiji. Otvoren je u najvećem gradu na jugu Srbije 2012. godine s ciljem, kako je službeno navedeno, “da rusko osoblje pomaže u slučaju elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih situacija”.
“Rusi za svoje zaposlenike tog centra nisu mogli ishodovati diplomatski status jer su Amerikanci bili protiv. Vučić tu zaobilazi Rusiju. Američki utjecaj je u Srbiji jači od ruskoga”, kazao je Vidmarović.
“U svakom slučaju, neka ovaj projekt aerodroma ide. Vidjet ćemo kako će se odvijati iz ekonomske perspektive, možda Dubrovnik zahvaljujući tom aerodromu bude još bolje povezan. Ako ne bude tako, što nas to briga? Pa nismo ni lipe uložili u njega”, rekao je.
Što se tiče širenje srpskog utjecaja, ponovno su mediji zastupali tezu da se ovdje radi o širenju “srpskog sveta”. Vidmarović govori za Index da “srpski svet” nije ništa drugo nego Vučićev PR.
“Nije to utemeljeno u realnosti. Napravit ću paralelu s Orbanom, premijerom Mađarske. I u Mađarskoj su često manifestacije, kulturni događaji gdje se spominje Mađarska u svojim povijesnim granicama, ali to se sve radi za domaće tržište i birače koji trebaju pokazati homogenost”, govori.
Kako to netko zamišlja širenje srpskog utjecaja u regiji i svijetu? Platit ću pivo onome tko misli da je to moguće. To nema veze. Moć se može širiti, ali ne od strane Srbije s njenom ekonomskom moći”, dodaje.
“Svijetovi se šire uz stipendiranje, gospodarsku suradnju, olakšanu proceduru stjecanja posla, itd. To se radi kad imate puno novca. Rusija je to htjela, ali nije uspjela jer nije odabrala dobar ekonomski model. Turska to radi dosta bolje, ali Turska puno ulaže. Srbija nema te kapacitete”, objasnio je.
Ivana Marić: To je stara ideja, s tim se ljudi u BiH zafrkavaju
O tome koliko je realna opcija gradnje aerodroma popričali smo i s političkom analitičarkom iz BiH Ivanom Marić. Kaže da je pronašla tekst iz 2006. godine u kojem se navodi ideja o gradnji tog aerodroma.
“To je jedna stara ideja. U Republici Srpskoj se sjete te ideje svake godine pred izbore. Ljudi su se počeli zafrkavati s tim, jednom su čak napravili kompaniju Aerodrom Trebinje pa su je zatvorili jer aerodrom ne postoji. To se ismijava. Toga se sjete pred svake izbore pa ništa ne naprave”, kaže.
“U Republici Srpskoj postoji aerodrom u Banjoj Luci, taj aerodrom ima najviše sedam letova dnevno. Nikad više od sedam. Prosječno ima tri leta dnevno. Ako Banja Luka, u kojoj je koncentrirana moć države, ne može privući letove, kako će to napraviti Trebinje?” zapitala se Ivana Marić.
Tvrdi da se nikakav aerodrom neće izgraditi.
“To je bačen novac, ne postoji ekonomska potreba ni opravdanost. Može se on napraviti, ali tko će ga održavati? Neodrživ je. Zašto bi se gradio ako postoji aerodrom u Tivtu i Dubrovniku? Jedini mogući razlog je da Srbi dolaze u Dubrovnik ljetovati. Ne postoji razlog da Trebinje ima aerodrom”, napomenula je.
Može li projekt ugroziti glavni izvor za vodoopskrbu Dubrovnika?
Hrvatska strana u cijeloj priči smatra da projekt aerodroma može ugroziti rijeku Omblu. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković pisao je Vijeću ministara BiH zatraživši da se obustave pripreme za gradnju zračne luke u Trebinju dok se ne utvrdi mogući utjecaj tog projekta na okoliš, uključujući i rijeku Omblu.
“Godine 1989. napravljene su vodozaštitne zone ovog područja i to znači direktan utjecaj na izvorište rijeke Omble i zato sam poslao dopis Vijeću BiH i upozorio da su potpisnici zajedničkih ugovora vlade Hrvatske, BiH i Srbije, da se moramo pridržavati ciljanih mjera po pitanju zaštite okoliša, i tražio sam privremeno obustavljanje projekta do izrade studije utjecaja na okoliš”, kaže.
I župan dubrovački-neretvanski Nikola Dobroslavić na istom je tragu. U više navrata napominjao je da bi zračna luka na desetak kilometara od izvora Omble, u zaštitnoj zoni izvorišta, ugrozila glavni izvor za vodoopskrbu Dubrovnika i njegovog šireg područja, kao i druge podzemne vode.
Studija: Projekt može štetiti okolišu Omble
U studiji Instituta za građevinarstvo IG u Banjoj Luci stoji da gradnja aerodroma može negativno utjecati na okoliš. U ovom dokumentu, koji je objavio bosansko-hercegovački portal Capital, navodi se da se lokacija aerodroma nalazi u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta te da prilikom projektiranja treba uzeti u obzir zabrane koje su definirane za tu zonu.
“S obzirom na to da se radi o izvoru koji se koristi za vodoopskrbu, posebna pažnja se posvećuje njegovoj zaštiti, u smislu da ne dođe do njegovog zagađenja, te se moraju poduzeti sve mjere kako do toga ne bi došlo”, stoji u procjeni Instituta.
“Konstrukcije objekta za pročišćavanje otpadnih voda s puta moraju garantirati vodonepropusnost, tj. ne smije se dozvoliti procjeđivanje otpadnih voda u podzemlje”, piše u procjeni ovog instituta za građevinarstvo.
No treba reći da se u procjeni ne navodi da će projekt sigurno štetiti rijeci Ombli te da međunarodni propisi nalažu da svaka izgradnja takvog projekta mora poštovati ekološka pravila.
Franković je o tome pisao i predsjedatelju Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, kojem je poručio da se odmah obustavi izgradnja aerodroma u Trebinju. Tegeltija je, pak, nedavno izjavio kako mu nije jasno zbog čega se u Dubrovniku i Hrvatskoj netko protivi gradnji zračne luke u Trebinju, tvrdeći da je to projekt od kojeg bi svi imali koristi.
Tipične provokacije političara i medija
Inače, i Franković i Dobroslavić napominju da protiv projekta ne bi imali ništa kad bi se dokazalo da neće štetiti okolišu. Unatoč tome, nisu izbjegnute ni tipične provokacije do kojih dolazi između političara s ove dvije strane.
Naime, oko same gradnje razvio se nacionalističko-populistički aspekt, koji inače prati političare koji umjesto programom svoje birače animiraju dolijevanjem ulja na vatru uvijek atraktivne teme o susjedima, od kojih će oni zaštititi građane.
Osim politike, tu su i mediji, oni koji nastupaju s pozicije trbuhozborstva vlasti, pa se tako ovom temom navijački bave uglavnom mediji lokalnog predznaka iz Hrvatske, ali i s područja Republike Srpske.
Franković o Trebinju 90-ih, Dobroslaviću nije drago što je Srbija investitor
Što se tiče politike, Franković je rekao i da mu je nevjerojatna činjenica da u BiH gradnju zračne luke Trebinje financira vlada Republike Srbije. “S kojom namjerom i kojim ciljem, to samo oni znaju”, kazao je za N1.
“Tu nema ekonomske fizibilnosti ni logike, očito vlada Srbije tu ima druge namjere za koje ne znamo kakve su. Ali ono što smo doživjeli iz Trebinja 1990-ih godina, što doživljavamo i danas, i nikad iskazano poštovanje prema žrtvama u Dubrovniku, svakako nas vuče na dodatni oprez u cijeloj ovoj priči”, zaključio je Franković.
Župan Dobroslavić govorio je za Dubrovačku televiziju o ovoj temi, također se osvrnuvši na ulogu Srbije u cijeloj priči.
“Što nama susjedna država gradi, ostavljamo njima na procjenu. Ali kad se pojavljuje Srbija kao investitor, a vidimo im pretenzije prema našoj kulturi i pretenzije prema Dubrovniku, a pamtimo i 1991. godinu, onda nam to nije drago. Tu ću biti sasvim jasan”, rekao je.
Naravno da su se oko svega uključili i njihovi pandani iz Republike Srpske. Tako je Dodik rekao da mu nije jasno zašto se pismu gradonačelnika Dubrovnika uopće pridaje pozornost i konstatirao da je sugovornik tijelima vlasti BiH vlada Hrvatske, a ne gradska uprava Dubrovnika.
“Dodik karijeru gradi na svađama, ovo mu odgovara”
S našim sugovornicima popričali smo i o ovoj temi. Ivana Marić kaže da Dodiku odgovara da se prepucava s političarima iz Dubrovnika jer on cijelu svoju karijeru gradi na svađama te da sad nailazi na plodno tlo.
“Sad se svađa s gradonačelnikom Dubrovnika, to ide u smislu, kao, on će reći jednom Hrvatu što ga spada. I to mu odlično ide. Očito je našao u onima s druge strane iste one koji provode politiku populizma”, kaže.
“To smo imali kad je predsjednica Hrvatske bila Kolinda Grabar-Kitarović, sad je tako i sa Zoranom Milanovićem. Kad je bio Josipović, odnosi su bili skladni. To je žalosno, cilj politike je ekonomska i svaka druga suradnja, a ne valjanje u blatu u ime populizma”, rekla je.
“Znamo da su političari koji se bave nacionalističkim temama oni koji su najnesposobniji političari. Oni bez rezultata. Oni koji imaju rezultate bježe od tih tema jer one ništa ne donose. To vrijedi i za BiH i za Hrvatsku”, dodaje.
“Dio naših političara egzistira na srpskoj prijetnji”
Vidmarović je dodao da ga rastužuje što hrvatski političari ne gledaju prema naprijed i što nemaju širu perspektivu odnosa.
“Ne govorim sad o srpskim političarima, briga me za njih, govorim o našim političarima. Veliki dio njih egzistira na antagonizmu sa Srbijom, na srpskoj prijetnji. Hvatat će se na bilo koju provokaciju. Znamo kako reagiraju na Šešelja, koji je sasvim nebitan, ali oni eto reagiraju”, kazao je.
“Treba se fokusirati na budućnost odnosa sa Srbijom, to je jedini način na koji se može umanjiti djelovanje srpskih radikala. Čim Srbija pristupi EU, stvar će se politički promijeniti. Tada postaju nebitni jer demokratska mreža EU je dovoljno jaka i duboka da apsorbira radikalizam.
Za Hrvatsku je dobro da Srbija što prije uđe u EU, zato me rastužuju reakcije političara starog kova koji žive u starim pričama i tako opravdavaju svoju egzistenciju”, rekao je za Index Branimir Vidmarović, zaključuje Index.hr.
