Ne stišavaju se reakcije na posjetu turskog predsjednika Erdogana regionu.
Podsjetimo, turski je predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku, a neki od njegovih poteza izazvali su burne reakcije u regionu.
Čuveni bh. novinar Ivica Puljić, dopisnik Al Jazeere iz Washingtona, osvrnuo se na društvenim mrežama na Erdoganovu posjetu zemljama u okruženju.
-Dok turski predsjednik Erdogan ugovara prodaju ubojitih dronova Baryaktar Srbiji, koja je ruska seveznica, američki predsjednik Biden šalje vojnu pomoć BiH, Kosovo, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Sloveniji…, zato što postoji mogućnost ruskog vojnog upada u te zemlje.
Kao što rekoh – Erdogan prodaje dronove Baryaktar Srbiji, a Biden šalje vojnu pomoć Bosni, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji… zbog strahovanja od ruske agresije…“, poručio je Puljić te pojasnio svoj stav javljanjem za Al Jazeeru.
Naime, Sjedinjene Države izdvajaju 2,8 milijardi dolara u američkim transferima oružja u istočnu Europu, uključujući 2,2 milijarde dolara u ovlaštenjima za prodaju novog američkog oružja za potrebe 19 saveznika i partnera koji se suočavaju s ruskim prijetnjama, kao i 675 milijuna dolara vrijednog oružja iz američkih zaliha posebno za Ukrajinu.
Među europskim zemljama, koje mogu biti vojno ugrožene od strane Rusije, su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Hrvatska i Slovenija …
Istodobno se ministar odbrane Lloyd Austin sastao sa saveznicima u Njemačkoj, a državni tajnik Antony Blinken je došao u iznenadni posjet Kijevu.
Kako javlja Ivica Puljić, izvještač Al Jazeere iz Washingtona, uz paket od 675 miliona dolara za teško naoružanje, streljivo i oklopna vozila za Ukrajinu, administracija je obavijestila Kongres, koji mora odobriti novu pomoć, o namjeri da stavi na raspolaganje 2,2 milijarde dolara za novo inozemno vojno financiranje. Primatelji uključuju članice NATO-a i istočnoeuropske partnere koje je State Department nazvao “potencijalno najrizičnijim za buduću rusku agresiju”.
Odluka o slanju američkog naoružanja je potvrda politike SAD-a da, kada zemlje bivšeg Varšavskog pakta i druge bivše komunističke zemlje, izbace posljednje zalihe sovjetske opreme iz svojih arsenala, da će dobiti pomoć u naoružanju. Nedavne donacije tih zemalja Ukrajini ukazale su hitnu potrebu za popunjavanjem njihovih zaliha.
Na početku sastanka s visokim predstavnicima savezničkih zemalja u američkoj zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, Austin je najavio da će u nadolazećim tjednima SAD ugostiti saveznike iz zemalja članica Kontaktne skupine za obranu Ukrajine.
“Razgovarat će se o tome kako naše obrambene industrije najbolje mogu opremiti buduće ukrajinske snage s oružjem i opremom koji su im potrebni.”
“Mnoge zemlje nastavljaju osiguravati opremu iz vlastitih vojnih zaliha. To može značiti kupovinu nove opreme iz njihovih vlastitih obrambenih industrija ili čak kupovinu nove opreme iz drugih zemalja koju mogu poslati u Ukrajinu”, rekao je Austin na sastanku kojem su bili glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i ukrajinski ministar obrane, kao i predstavnici savezničkih zemalja.
Kupovina američke vojne opreme
Austin je rekao da bi zemlje koje rade zajedno trebale biti u mogućnosti “usmjeriti procese”, skratiti rokove nabave i razmjenjivati iskustva sa željom da se ubrza proces prodaje inozemne vojne opreme. Financiranje inozemne vojske općenito omogućuje primateljima kupovinu obrambene opreme proizvedene u SAD-u, a State Department je priopćio da je pomoć namijenjena zemljama u popunjavanju zaliha oružja i opreme koju su poslale Ukrajini.
S obzirom na hitnost ukrajinske borbe da odbije rusku invaziju, zajmovi se također mogu kratkoročno koristiti za nabavku oružja, dijelova opreme i streljiva iz sovjetske ere, uobičajenih za istočnu Europu. State Department predviđa da će Ukrajina iskoristiti novac nakon rata za obnovu vojnog obučavanja.
Od ukupno 2,2 milijarde dolara, milijarda će biti dostupna Ukrajini. Ostatak će biti podijeljen između 18 drugih zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Gruzija, Grčka, Kosovo, Latvija, Litva, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija koje će moći nabavljati široki spektar opreme i oružja, od vrhunskih integriranih sustava zračne i raketne obrane i zrakoplova s fiksnim krilima poput F-16 do malog oružja i streljiva, objavio je State Department.
Primatelji pomoći mogu koristiti sredstva za razne potrebe: za „odvraćanje i obranu od novih prijetnji svom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, povećanje profesionalizacije i modernizacije svojih sigurnosnih snaga, jačanje partnerske vojne integracije s NATO-om i jačanje obrambenih cyber, hibridnih ratovanja i konvencionalne sposobnosti za suprotstavljanje ruskom utjecaju i agresiji”, priopćio je State Department.
‘Druga ključna faza rata’
Paket američke vojne opreme vrijedan 675 milijuna dolara za Ukrajinu, koji će se preuzeti iz američkih vojnih zaliha, uključuje više brzih proturadijacijskih projektila, namijenjenih za suzbijanje ruskog topništva, kao i streljivo za topničke raketne sustave visoke mobilnosti ili HIMARS, ranije poslano u Ukrajinu.
Taj paket također uključuje haubice od 105 mm, 36.000 topničkih metaka, 100 Humveeja, oklopna ambulantna vozila, protutenkovske sisteme i još mnogo toga…
(SB)
