Sudeći po informacijama koje se mogu čuti u političkim krugovima, priča o izbornoj reformi tokom ove sedmice bi se ponovo mogla naći na stolu političkih aktera u Bosni i Hercegovini.
Nove okolnosti u međunarodnim odnosima, uključujući i refleksije ruske agresije na Ukrajinu, izgleda da su donijele i nove momente u razgovorima o izmjenama Izbornog zakona u BiH, pa i možebitnu spremnost na kompromise.
Novo “zaključavanje”
Kako portal Radiosarajevo.ba saznaje, osim visokog predstavnika Europske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella, u Bosnu i Hercegovinu ove sedmice ponovo stiže i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske Angelina Eichhorst.
Predstavnici pojedinih stranaka su nam kazali kako očekuju da ih krajem sedmice ponovo “zaključaju” u novoj rundi pregovora sličnih onima u Neumu.
Naime, proteklih dana predstavnici međunarodne zajednice su imali vrlo intenzivne kontakte s domaćim političkim akterima, te se došlo do prilično jasnih pozicija (što se i znalo) da su pregovarački rovovi duboko iskopani, te da je neophodno napraviti korake ka kompromisu.
Nakon što su međunarodni faktori jasno shvatili da dosadašnji maksimalistički prijedlozi stranaka okupljenih oko HNS-a ne mogu proći, predstavnici međunarodne zajednice su poručili da će izvršiti odlučne pritiske na lidera HDZBiH Dragana Čovića, pa i premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića kako bi se stvorile mogućnosti za dogovore.
U tom smislu proteklog vikenda se u medijima u Mostaru, od kojih se neki smatraju bliskima i HNS-u, pomalo stidljivo pojavila informacija o mogućnosti da “HNS žrtvuje dvije izborne jedinice za dogovor o Izbornom zakonu”.
Jer, objašnjavaju da sada praktično “niti jedna bošnjačka ili probošnjačka stranka ne prihvaća uspostavu dviju izbornih jedinica”.
“Zbog toga se unutar hrvatskog političkog korpusa razmišlja o mogućem kompromisnom rješenju i odustajanju od postojanja dviju izbornih jedinica, područja, kako bi se otklonili strahovi bošnjačke strane…”, piše, uz ostalo, bh. izdanje Večernjeg lista.
Dodaje sa kako je “zakopavanje ratnih sjekira” (…) značajno “za budućnost BiH”.
Podsjetimo, HDZ je predlagao uvođenje tri izborna područja. U izborno područje A bi se ubrajale sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda.
U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C…
Šta je rekao Bakir?
Večernji list sada ‘objašnjava’ kako probosanske stranke vjeruju da bi na ovaj način otvorila mogućnost uspostave hrvatskog entiteta u BiH “u što su prilično agresivno uvjerili svoju javnost”.
Najavu mogućeg odustajanja od koncepta dva izborna područja, kako saznajemo iz više izbora, pozitivno je dočekana kod predstavnika stranaka u Sarajevu.
Ukoliko se pokaže tačnim informacija medija bliskih HNS-ovim krugovima u Mostaru da je Čović spreman da odustane od koncepta dvije izborne jedinice, izborna područja, onda na sceni ostaje tzv. Palmerov elektorski model za Izborni zakon.
Kako sada stvari stoje, takvim prijedlogom po svemu sudeći bi Čović bio novi stanovnik Predsjedništva BiH poslije 2022. godine, ali pod uvjetom da dobije podršku najširih slojeva hrvatskog puka.
Zanimljivo je da je Bakir Izetbegović, lider SDA u nedavnom intervjuu za Novu TV izjavio da je bio spreman prihvatiti takav model.
“Ja sam prihvatio model, evo sada ću prvi put kazati, u Neumu po kojem sam ja dobio od deset elektorskih jedinica – nulu i ne bih bio članom Predsjedništva. Čović i HDZ su odbili. Dakle, teško je dokazivati da je napolju noć, to je tako jasno da mi želimo dogovor i relaksaciju odnosa sa Hrvatima u BiH i Hrvatskom. BiH je uvijek imala ozbiljan problem, kada hrvatski političari u BiH sarađuju sa srpskim nacionalistima. Uvijek je BiH napredovala kada smo taj čvor uspijevali da odriješimo. Mi smo spremni da taj problem riješimo kada na to bude spremna druga strana”, kazao je Izetbegović.
Refleksije agresije na Ukrajinu
Izetbegović je tada, istina, nagovijestio mogućnost nastavka razgovora.
“Ima želje i spremnosti, odbijaju se konsultacije, nije nemoguće da u prvoj polovini ovog mjeseca dođe do sastanka. Možda kada Čović prihvati da ne može da blokira FBiH i da nema pravo na taj stav”, rekao je tada Izetbegović.
Da li je spremnost na kompromis i reakcija na okolnosti uslijed agresije Rusije na Ukrajinu, što je, kako vidimo, dovelo do reteriranja i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, pokazat će se uskoro.
Međunarodna zajednica i dalje očito vjeruje da je uvjet stabilizacije odnosa u BiH stabilizacija hrvatsko-bošnjačkih odnosa, što je dobro poznata priča.
Indikativna je u ovom smislu poruka predsjednika FBiH Marinka Čavare koji poslije skoro četverogodišnjih blokada u FBiH da je potrebno “hitno stabilizirati odnose u BiH da bi se odgovorilo na krizu u Ukrajini”.
Radiosarajevo
