Tokom protekle sedmice u zgradi Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini vodili su se razgovori diplomata kojima su prisustvovali šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, američki ambasador Eric Nelson, američki izaslanik zadužen za Izborni zakon Matthew Palmer, kao i visoki predstavnik Christian Schmidt i predstavnica EU Angelina Eichhorst.
Tokom vođenja pregovora u zgradu Delegacije EU pristizali su predstavnici iz nekoliko političkih stranaka u Federaciji BiH.
Također, u proteklim danima Palmer i Eichhorst, zajedno s ambasadorima Ericom Nelsonom i Johannom Sattlerom više puta su primili lidera SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a Dragana Čovića.
Bakir Izetbegović u emisiji ‘Sasvim iskreno’ je kazao kako su pregovori bili naporni.
“Što se tiče pregovora, bili su naporni, pa smo se sjetili rahmetli Alije kada je negdje napisao da je puno toga u životu radio, između ostalog bio robijaš, radio kao robijaš na građevinama i kao drvosječa i da ništa u životu teže mu nije bilo od pregovora. Čak sam rekao novinarima koji su bili okupljeni napolju na zimi, kada su se požalili da satima čekaju, da bih se rado s njima mijenjao. Radije bih stojao tu na hladnoći nego bio izložen tamo tom izvlačenju nerava”.
Izetbegović je stava da su diplomate iz EU pristigle s ciljem da pomognu Bosni i Hercegovini.
“Došli su da nam pomognu da se ova situacija riješi, da se ovo što radi Dodik smiri, da prestane, da pronađe se rješenje između Hrvata i Bošnjaka, da se ti odnosi poprave. Da se iznađe rješenje za implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, presuda Ustavnog suda u Bosni i Hercegovini, da se naprave potrebne izmjene Ustava izbornog zakona i da Bosna i Hercegovina krene naprijed. Možda se nama ne sviđa što to oni nisu odlučnije, što nisu rekli bogu Bog, popu pop, ko je kriv pa ga kaznili, pa sankcije pa tako dalje. Ali ne mislim da su im namjere loše, oni su diplomati na kraju krajeva. Sve stvari rade diplomatskim putem”.
Kako ističe, na razgovore su došli sa znanjima koja su im pripremili njihovi saradnici o ranijim pregovorima gdje su se približavali do tačke dodira kao što je Aprilski paket, Fileov model…
“Imali su i oni svojih tu ideja, ali smo se dogovorili da nećemo izlaziti s tim detaljima da se smanjuje šansa. Dakle, da ja sad govorim šta i kako je kazao Čović, šta sam ja, šta su oni. Naravno, nešto od toga ću kazati, ali do u detalje neću ići. Ljudi su se zaista trudili da se nešto napravi i da se neki pomak uradi, prije svega na odnosu Hrvata i Bošnjaka onako kako oni to vide, kaže Izetbegović.
Pojedine izjave u javnosti su odjeknule zbog mogućnosti određenog stepena naklonjenosti u pregovaranju. Posebno oko Izbornog zakona, čini se da je njihova naklonost bila prema hrvatskoj strani.
Na neki način nesmotreno, ali opasna izjava Palmera kada je govoreći o genocidu u Srebrenici pokušao relativizirati na način da je to sloboda govora”.
Izetbegović se složio da je bilo pristrasnosti.
“Koliko sam ja shvatio njih, oni koji su im davali instrukcije kada su krenuli iz State Departmenta i Evropske Komisije, iz daljine slika je otprilike ova: U čemu je problem? Zašto ti Bošnjaci i Hrvati nisu zajedno? Kad su mogli usred rata napraviti Washingtonski sporazum i suprotstavit se agresiji, zašto ne mogu sada? Onda ide pojednostavljeni odgovori: Bošnjaci biraju i sebi i Hrvatima člana Predsjedništva BiH. Je li to moguće? Jeste! Je li to govore brojevi? Jeste! Idite ubijedite SDA da to ne radi, da puste Hrvatima da izaberu koga god hoće, to je sad glavni problem ostalo je sve manje bitno, fokusirajte se na to i onda je išao pritisak upravo takav.
Naravno, u samoj Evropi ima desničara koje utjecajni HDZ može da izvitopere sliku na način da Bošnjaci rade ovaku stvar, da manipuliraju sa Srebrenicom da koriste tu priču, da pričaju kako su izginuli u ratu a sad ih ima najviše u BiH. Poslije svega i to liježe na neke uši islamofoba. Vrlo lako je takve stvari prodati Evropi. Tako da mislim da jeste bila prisutna jedna dimenzija pristrasnog odnosa: ‘Prisilimo Bošnjake da ne pokušavaju dominirati, neka puste Hrvatima da izaberu svoga pa će se stvari smiriti’, mislim da je to bio takav pristup.”
Govoreći o pritiscima priznaje da ih je imao, ali da to nisu uspjeli nikako sprovesti u djelo s obzirom na njegovo iskustvo u politici.
“Jeste, ali nisu to pritisci u smislu nekih prijetnji. Otprilike njihov pristup je: ‘Hajde da ovo riješimo, ovo je sad važno riješiti.’ Kad ja kažem: ‘A ove blokade što radi HDZ, koje trpimo već godinama?’. Oni kažu: ‘Sve je to važno, gospodine Izetbegoviću, poslije ćemo se fokusirati na to.’ Onda ja odgovorim: ‘Znate, nisam ja dijete. Šezdeset i pet mi je godina, trideset godina sam u politici, nemojte sad sa mnom tako rješavati, rješavat ćemo obje stvari paralelno i na kraju da se krene u tom smjeru.’ Jučer ili prekjučer (op.a. četvrtak ili petak) imali smo razgovor gdje sam ja insistirao da uđu ljevičarske i građanske stranke, dakle sve one koje imaju ruku u Državnom parlamentu i da se krene u priču o Federaciji BiH, o deblokadama, o tome šta se radi u Domu naroda jer tamo HDZ kao sa švedskog stola bira. Sedam godina stoje neke strategije, Zakon o šumama stoji godinama, vrlo bitne stvari. Predstavnički dom dođe samo kao pripremno tijelo, a onda manjina u Parlamentu FBiH kaže: ‘Ovo hoću, ovo neću, ovo ima da stoji..’. Dakle, mi to moramo riješiti, ako ćemo išta rješavati. Ili će biti oboje riješeno, ili neće ništa biti riješeno.”
SB
