Politička ofanziva osim u državnom Parlamentu, danas i u zemljama regije. O sudbini Bosne i Hercegovine razgovaralo se i u Beogradu i u Zagrebu, kako s domaćim tako i s međunarodnim dužnosnicima. A, izgleda da i razlozi krize više nisu oni koji su zvanično objavljeni kad su zastupnici iz RS napustili učestvovanje u radu institucija.
Nakon nedjeljnog sastanka Vučić i Dodik u Beogradu, nijedna rečenica o Zakonu o zabrani negiranje genocida, zbog kojeg su srpski predstavnici kako su zvanično obrazložili, napustili odlučivanje u institucijama BiH. No, zato su govorili o imovini BiH, poljoprivrednom i šumskom zemljištu koje je, tvrdi Dodik, Ustavni sud BiH svojim odlukama nezakonito oduzeo RS. Govorilo se i o aerodromu kojeg Srbija i RS zajedno grade, uz HE na Drini.
“Ništa ne tražimo osim onog što piše u Ustavu. Samo ono što je izričito dato BIH, to pripada organima BiH. Nigdje ne piše da Bosna ima pravo na zemljište, na šume. I mi sada trebamo da čekamo da nam oduzmu i vode i da ne možemo da pravimo hidroelektrane”, kazao je Dodik.
Kada smo nedavno pitali predsjednika Ustavnog suda BiH Matu Tadića da prokomentira izjave iz RS, kazao je da poljoprivredeno zemljište i šume jesu vlasništvo BiH, kojim upravljaju entiteti, do konačnog rješenja u Parlamentarnoj Skupštini BiH. A to nije posao Ustavnog suda, dodaje.
“Šume su, kao i poljoprivredno zemljište, gdje jesu, niko ih ne prenosi fizički, upravlja kao i do sad kako su upravljali i gazdovali. U našoj složenoj situaciji mora se voditi računa da postoji Sporazum o sukcesiji, sukcesor je država, nije FBiH, nije RS”, upozorio je predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić.
Mijatović o ustupcima Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću
BiH nema Zakon o državnoj imovini jer nije bilo političke volje da se donese u državnom Parlamentu. No, to bi se moglo promijeniti kao dio ustupka Miloradu Dodiku, tvrdi potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović i dodaje da je to “jedan od razloga zbog kojeg Bakir Izetbegović odlazi u Beograd unatoč protivljenju opozicije u Sarajevu, ali i njegovog partnera Željka Komšića”.
“Uveliko se priča po krugovima međunardne zajednice kako je Dodik pristao na vraćanje u institucije, ali da dobije zakon po svojim željama. Paralelno s tim Dragan Čović se primirio jer je dobio obećanje da će proći Izborni zakon po njegovim željama. A obzirom da su Bošnjaci dobili Zakon o zabrani negiranja genocida, time su zadovoljeni njihovi zahtjevi”, piše Mijatović.
Što bi sutra mogao donijeti Zakon o državnoj imovini, teško je pretpostaviti, no i sam Bakir Izetbegović u izjavi za Federalnu TV kaže kako nije protiv Hidroelektrana na Drini koju gradi Srbija, ali da u to treba biti uključena država. I da, nastavljaju se razgovori sa HDZ-om.
Izetbegović: Zašto bismo zabranili Srbiji da napravi elektranu na rijeci?
“Treba naći elastičan način da državna imovina ostane državna imovina, a da se stavi u funkciju života i investicija. I mi smo spremni da u tom smjeru idemo. Zašto bismo zabranili da neko napravi elektranu na rijeci? Zašto bismo i Srbiji zabranili da napravi? Samo treba poštovati BiH, Ustav, presudu Ustavnog suda”, rekao je Izetbegović.
“Čović je, igrajući sa Dodikom, sa Beogradom, sa Zagrebom, umjesto saradnjom sa bošnjačkim faktorom, procjenom da će nešto pritiskom postići smanjivao šanse da se to desi. To se trebalo desiti prije pet, deset godina. u ovoj sad situaciji kada on to želi jednostrano da postigne, da pri tome ništa ne da, nisam siguran da će se to moći postići. Neophodno je da gospodin Čović shvati da mora nešto dati da bi to dobio”, dodao je Bakir Izetbegović.
U međuvremenu Dragan Čović se sastao sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije. Na svom Twitter profilu napisao kako se “konstitutivni narodi i njihova prava moraju u potpunosti poštovati, a diskriminacija mora biti eliminirana”.
Sličnu poruku Andrej Plenković je danas prenio u Zagrebu Matthewu Palmeru, američkom izaslaniku za izborne reforme u BiH s kojim se danas navodno sastao i Milorad Dodik. Ono što je zvanično potvrđeno je sastanak Milorada Dodika u Zagrebu sa predsjednikom Hrvatske, Zoranom Milanovićem.
Upozorenja o mogućnosti eskalacije tenzija
Bakir Izetbegović i Denis Zvizdić danas nisu imali sličnih sastanaka, ali jesu poslali na stotine pisama uz ostalo na adrese predsjednika Evropskog parlamenta, Evropske komisije, Evropskog vijeća, predsjednicima Zastupničkog doma i Senata u Kongresu SAD, te ostalim relevantnim predstavnicima institucija EU-a, Vijeća Evrope i SAD-a.
U pismu su upozorili na mogućnost eskalacije tenzija koje su stvorene protivustavnim i nezakonitim aktivnostima dijela političkih snaga iz entiteta RS. Podsjetili su da je u zvaničnim dokumentima sa Kongresa iz 2015. godine SNSD kao svoj strateški cilj naveo otcjepljenje entiteta RS od BiH, odnosno dovršetak Karadžićevih i Mladićevih ciljeva političkim sredstvima.
“Samo zajedničkom odlučnom reakcijom, nas u BiH, EU i SAD-u, te ostalih garanata-svjedoka potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma, uspjet ćemo na vrijeme zaustaviti katastrofalne posljedice koje bi nastale kao rezultat ostvarivanja prijetnji Dodikovih političkih sljedbenika iz entiteta RS. Alternativa tome je rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i mira u BiH. Taj scenarij moramo spriječiti svim sredstvima”, zaključuje se u pismu.
Video pogledajte ovdje
N1
